Jump to content

2

Bisangiddwa ku Wikipedia
2
Name in hiero markupZ1*Z1 Kyusa Wikidata
Follows0
1
2 Kyusa Wikidata
Followed byssatu
nnya
ttaano Kyusa Wikidata
Numeric value2 Kyusa Wikidata
Number of decimal digits1 Kyusa Wikidata
Used bysquare, power of two Kyusa Wikidata
Prime factor2 Kyusa Wikidata
Mat­he­ma­ti­cal inverse½, −2 Kyusa Wikidata

2 (Bbiri), ennamba, namba ne digito. Ye namba ey’obutonde egoberera 1 n’ekulembera 3. Ye namba esinga obutono nga eri "even" era nga "Prime".

Olw’okuba kikola omusingi gw’obubiri, kirina amakulu mu ddiini ne mu by’omwoyo mu buwangwa bungi.

Namba 2 ye namba ey’obutonde eyookubiri, oluvannyuma lwa 1. Buli namba ey’obutonde, omuli 2, ezimbibwa mu kuddiŋŋana, kwe kugamba, nga egattibwako 1 ku namba ey’obutonde eyasooka.[1] 2 ye namba esinga obutono era yokka ey’enjawulo, ate ye namba ya Prime eya Ramanujan esooka.[2] Era ye namba esooka ey’oku ntikko erimu ebirungo ebingi ennyo (Composite Number),[3] era ye namba esooka ey’obungi ennyo.[4]

Namba enzijuvu (Integer) esalibwawo okuba "even" nga egabanyizibwamu bibiri. Bwe ziwandiikibwa mu musingi 10, emirundi gyonna (multiples) egya 2 gijja kukoma mu 0, 2, 4, 6, oba 8;[5] okutwaliza awamu, mu musingi gwonna ogw’enjawulo, namba eziri "even" zijja kukoma ne digito ey’enjawulo eri "even".

Binary nkola ya namba erimu omusingi gwa bibiri, nga buli "bit" (digit binary) eba 0 (off) oba 1 (on). Kikozesebwa nnyo mu kompyuta oba mukubala, okuva (on-off logic) bweri enyangu ku okulondoola ne electronics.[6]

Digoni ye poligoni erimu enjuyi bbiri (oba "edges") ne vertices bbiri.[7] Mu bwengula bwa Euclidean, digoni zivunda, nga zigwa okutuuka ku kitundu kya layini wakati wa "vertices" biri.[8] Naye mu geometry ey’enkulungo, digoni ezitali za kuvunda zisobola okubaawo.[9]

Ensonga bbiri ez’enjawulo mu kifo ekiri flat kimala okunnyonnyola layini ey’enjawulo mu bwengula bwa Euclidean.[10]

Namba enzijuvu modulo 2 zikola ekifo ekikoma , ekifo ekisinga obutono. Kirina elementi bbiri, ezitera okulagibwa 0 ne 1, n’okugatta mu ekwatagana. Bwebatyo okukendeeza modulo 2 ewandiika okwenkana ne namba enzijuvu (Integer): ne namba enzijuvu zikwatagana ne 0 modulo 2, ate namba enzijuvu ezitali zimu zikwatagana ne 1 modulo 2. Mu algebra, ensengekera z’engeri 2 zirina enneeyisa ey’enjawulo kubanga ; naddala, buli elementi ematiza . Olw’ensonga eno, enzimba nnyingi eza algebra zirina ffoomu ez’enjawulo mu mpisa 2.[11]

Simmetiriyo y’ensengekera bbiri eyitibwa okukyukakyuka (involution).


Olukalala lw’okubalirira okusookerwako

[kyusa | kolera mu edit source]
Multiplication 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 20 25 50 100 1000
2 * x 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 40 50 100 200 2000
Division 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2 ÷ x 2 1 0.6 0.5 0.4 0.3 0.285714 0.25 0.2 0.2 0.18 0.16
x ÷ 2 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 5 5.5 6
Division 13 14 15 16 17 18 19 20
2 ÷ x 0.153846 0.142857 0.13 0.125 0.1176470588235294 0.1 0.105263157894736842 0.1
x ÷ 2 6.5 7 7.5 8 8.5 9 9.5 10
Exponentiation 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2x 2 4 8 16 32 64 128 256 512 1024 2048 4096
x2 1 4 9 16 25 36 49 64 81 100 121 144
Exponentiation 13 14 15 16 17 18 19 20
2x 8192 16384 32768 65536 131072 262144 524288 1048576
x2 169 196 225 256 289 324 361 400

Biri ekozesebwa n’amannya agabalibwa mu bungi.[12] biri linnya bwe litegeeza namba bbiri nga mu bibiri okugattako bibiri biba bina.

Ekigambo eky’okubiri kiva mu bigambo by’Olungereza olw’edda twā (ekikazi), tū (neuter), ne twēġen (ekisajja, ekikyaliyo leero mu ngeri ya twain).[13]

Enkulaakulana ya digito y’Oluwarabu

[kyusa | kolera mu edit source]

Digito ekozesebwa mu nsi y’amawanga g’obugwanjuba ey’omulembe guno okukiikirira ennamba 2 elondoola emirandira gyayo okuva mu mpandiika ya Indic Brahmic, nga "2" yawandiikibwa nga layini bbiri eziwanvuye. Ennimi z’Oluchina n’Olujapaani ez’omulembe guno (n’Olukorea Hanja) zikyakozesa enkola eno. Empandiika y’Olugupta yakyusa layini zombi diguli 45, n’ezifuula za diagonal. Layini eya waggulu oluusi nayo yabanga nnyimpi era ng’erina enkomerero yaayo eya wansi ng’eyolekera wakati mu layini eya wansi. Mu mpandiika y’Olunagari, layini ey’okungulu yawandiikibwa nnyo ng’ekikoona ekiyunga ku layini eya wansi. Mu kuwandiika kwa Ghubar mu Luwarabu, layini eya wansi yali yeesimbye ddala, era digito yali eringa akabonero k’ekibuuzo akaggalawo akataliiko bubonero. Okuzzaawo layini eya wansi mu kifo kyayo ekyasooka eky’okwebungulula, naye okukuuma layini eya waggulu ng’enkulungo ekwatagana ne layini eya wansi kituusa ku digito yaffe ey’omulembe.[14]

Mu bya ssaayansi

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Omuwendo gw’obulogo ogusooka - omuwendo gwa obusannyalazo mu kisusunku ky’obusannyalazo eky’omunda ennyo ekya atomu.[15]
  • Ekirungo kya kemiko ekirina namba ya atomu 2 ye heliyamu.

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. Colman, Samuel (1912). Coan, C. Arthur (ed.). Nature's Harmonic Unity: A Treatise on Its Relation to Proportional Form. New York and London: G.P. Putnam's Sons. p. 10.
  2. "Sloane's A104272 : Ramanujan primes". The On-Line Encyclopedia of Integer Sequences. OEIS Foundation. Archived from the original on 2011-04-28. Retrieved 2016-06-01.
  3. "A002201 - OEIS". oeis.org. Archived from the original on 2010-12-29. Retrieved 2024-11-28.
  4. "A004490 - OEIS". oeis.org. Archived from the original on 2012-05-25. Retrieved 2024-11-28.
  5. Template:Cite OEIS
  6. "How computers see the world - Binary - KS3 Computer Science Revision". BBC Bitesize (in British English). Retrieved 2024-06-05.
  7. Wilson, Robin (2014). Four Colors Suffice (Revised color ed.). Princeton University Press. ISBN 978-0-691-15822-8.
  8. Weisstein, Eric W. "Digon." From MathWorld--A Wolfram Resource. https://mathworld.wolfram.com/Digon.html
  9. "Polygons on the Sphere". sites.math.washington.edu. Notes from Math 445 for February 9, 2004. February 9, 2004. Retrieved 2026-02-15.
  10. Carrell, Jim. "Chapter 1 | Euclidean Spaces and Their Geometry". MATH 307 Applied Linear Algebra (PDF). Archived (PDF) from the original on 2024-06-05. Retrieved 2024-06-05.
  11. Knus, Max-Albert; Merkurjev, Alexander; Rost, Markus; Tignol, Jean-Pierre (1998). The Book of Involutions. American Mathematical Society Colloquium Publications. Vol. 44. Providence, Rhode Island: American Mathematical Society. ISBN 978-0-8218-0904-4.
  12. Huddleston, Rodney D.; Pullum, Geoffrey K.; Reynolds, Brett (2022). A student's introduction to English grammar (2nd ed.). Cambridge, United Kingdom: Cambridge University Press. p. 117. ISBN 978-1-316-51464-1. OCLC 1255524478.
  13. Template:Cite OED
  14. Georges Ifrah, The Universal History of Numbers: From Prehistory to the Invention of the Computer transl. David Bellos et al. London: The Harvill Press (1998): 393, Fig. 24.62
  15. Watkins, Thayer. "The Complete Explanation of the Nuclear Magic Numbers Which Indicate the Filling of Nucleonic Shells and the Revelation of Special Numbers Indicating the Filling of Subshells Within Those Shells". San José State University. Archived from the original on 2019-12-02. Retrieved 2019-12-22.