Jump to content

Apollo Kaggwa

Bisangiddwa ku Wikipedia
Apollo Kaggwa
omuntu
Ekikulamusajja Kyusa
Ensi y’obutuuzeYuganda Kyusa
Erinnya eriweereddwaApolo Kyusa
Erinnya lya famireKaggwa Kyusa
Noble titleprime minister Kyusa
Yazaalibwa nga1869 Kyusa
Gy'azaalwaBusoga Kyusa
Olunaku lwe yafa1927 Kyusa
Place of deathNairobi Kyusa
Ezzadde lyeMichael Kawalya Kagwa Kyusa
Ennimi z'amanyiLungereza, Luganda Kyusa
Omulimuanthropologist, munnabyabufuzi Kyusa
Awaadi z'afunyeMember of the Order of the British Empire Kyusa

Sir Apollo Kagwa (mu mpadiika entongole ey'olulimi Oluganda liwandiikibwa nga Kaggwa) KCMG MBE (1864-1927)[1] yali muyivu era munnabyabufuzi ow'enkizo mu Uganda bwe yali wansi w’obufuzi bwa Bungereza. Yali mukulembeze wansi w’ekiwayi ky’Abakrisitaayo era Ssekabaka Mwanga II yamulonda okuba ssaabaminisita ( Katikkiro) ow’Obwakabaka bwa Buganda mu 1890. Yaweereza okutuusa mu 1926. Kaggwa yaweereza nga Omulangira omufuzi ow'ekiseera okuva mu 1897 okutuuka mu 1914 Ssekabaka Daudi Chwa eyali omuto bwe yasuumukamu.[2] Ye yali omukugu mu by'amawanga mu Buganda eyasooka era eyali asinga.[2] [3]

Kaggwa yali muyizi mu by’okuddukanya emirimu mu lubiri lw’Obwakabaka bwa Buganda ng’Abaminsani Abakrisitaayo abaasooka okutuuka mu myaka gya 1870. Abayizi bano mu lubiri, bannabyafaayo Abazungu ab’omulembe ogwo be baayogerako ng’empapula, baali bavubuka bagezi okuva mu Bwakabaka bwonna abaasindikibwa mu lubiri okutendekebwa ng’omulembe gw’abakulembeze oguddako. Yali omu ku bantu abaasooka okukyukira enzikiriza y’Obupulotesitanti. Kata afuuke omu ku Bajulizi ba Uganda Ssekabaka Mwanga II.[4] Okuva mu 1885 okutuuka mu 1887, Obwakabaka bwagwa mu lutalo lw’omunda olw’eddiini ng’ebiwayi by’Abapolotesitanti, Abakatoliki n’Abasiraamu nga bivuganya ku buyinza. Kaggwa, era mu myaka gye amakumi abiri egyo, okuva mu buto yali amanyiddwa ng’omukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitanti. Omuvuzi w’emmundu omunyiikivu,[5] Kaggwa yaweereza nnyo mu kulwana mu ntalo zino. Abasiraamu be baali bafuga mu kitundu ky’olutalo ekyasooka, era Kaggwa n’Abapolotesitanti abalala baamala ekiseera mu buwanganguse mu Bugabe bwa Ankole obwali ku muliraano .

Ssaabaminisita

[kyusa | kolera mu edit source]
Katikkiro Apollo Kaggwa mu mwaka gwa 1893
Ennyumba ya Apollo Kaggwa, eyazimbibwa mu 1903

Ssekabaka Mwanga, eyawangangusibwa okumala akaseera, yazzibwawo mu 1890 ng’ayambibwako Abapolotesitanti, era Kaggwa n’aweebwa Obwakatikkiro (Ssaabaminisita). Ssekabaka Mwanga yaddamu okuwangangusibwa mu ntebe mu 1897 bwe yasalawo okugaana obuyinza bw’abagwira n’alwana olutalo n’Abangereza n'atalutawangula. Omulangira eyali omuto, Daudi Chwa, yalangirirwa nga Kabaka (Kabaka) nga Kaggwa y’omu ku bakuza abasatu. Kaggwa y’omu ku baateesa ku ndagaano ya Uganda, Buganda mwe yafuukira okuleetebwa wansi w'obufuzi bwa Bungereza nga erina obuyinza butono ku nsonga zaayo ez'omunda.[6]

Endagaano ya Uganda eya 1900 yanyweza obuyinza bw'abaami oba ‘Abakungu’ abaali basinga okuba Abapolotesitanti, nga bakulemberwa Kaggwa.[6] London yasindika abakungu bataano bokka okuddukanya eggwanga, nga okusinga yeesigamye ku baami oba ‘Abakungu’. Okumala emyaka mingi, baali be basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo bwabwe, enkolagana yaabwe ey’omukwano n’Abangereza. Waaliwo obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera okumpi n’ekibuga Entebbe (ekibuga ekikulu) kyali okumpi n'embuga ya Buganda enkulu. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. Abakungu b’amatwale baasolooza omusolo ku birime ebitundibwa okuva ku balimi. Waaliwo obutaali bumativu mu bantu mu Baganda rank-and-file, ekyakendeeza ku buyinza bw'abakulembeze baabwe. Mu 1912 Kaggwa yasenguka okunyweza obuyinza bwa ‘Bakungu’ bwe yateesa mu ‘Lukiiko’ ku lwa Buganda nga ye ye Pulezidenti n'Abakungu ng’ekibiina ky'obukulu ebw'ensikirano. Abakungu ba Bungereza baakuba akalulu ku irowoozo kino bwe baazuula nti abantu baali babawakanya baali bangi. Mu kifo ky’ekyo abakungu ba Bungereza baatandika ennongoosereza ezimu ne bagezaako okufuula ‘Lukiiko’ olukiiko olukiikirira abantu abatuufu.[7]

Yagendako e Bungereza mu 1902 mu kiti kye nga Katikkiro (Ssaabaminisita)[6] mu kutuuza Ssekabaka Edward VII ku ntebe, ng’awerekerwako omuwandiisi we, Ham Mukasa.[8]

Kaggwa yawandiika ebitabo bingi ebikwata ku Buganda, omuli general history, Bassekabaka ba Buganda, a treatise on laws and customs, Empisa z'Abaganda, collection of folklore n'Engero z'Abaganda.[6]

Yali muwagizi nnyo mu kuteekawo ebyenjigiriza eby’omulembe mu Uganda. Okusingira ddala, yakwatibwa ensonyi olw’ekyo kye yalaba ng’omuze gwa batabani b’abaami okwonooneka, okwawukana ku nkuza ey’ekika kya spartan omulembe gwe gye gwafuna okuva mu nkola y’okutendekebwa mu lubiri. Yakolagana n’Abaminsani b’e Bungereza okutandikawo amasomero g’ekisulo naddala King’s College Budo, mu bulambulukufu okukuuma abavubuka ab’ebitiibwa obutakula nga boonoonese.[9]

Mu 1918, yaweebwa ekitiibwa ky'obwammemba mu Order of the British Empire olw’obuweereza mu kwongeza n’okutegeka emisolo mu basirikale abakuuma ekitundu n’ekitongole ky’ebyokwerinda mu kitundu mu Ttwale lya Uganda. [10]

Obulamu bwe obw'omunda

[kyusa | kolera mu edit source]

Yalina abaana 23 omuli ne Michael Kawalya Kagwa (eyakola nga Katikkiro wa Buganda okuva mu 1945 okutuuka mu 1950). [11]

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. Apollo Kaggwa
  2. 1 2 Apollo Kaggwa
  3. https://en.wikipedia.org/wiki/Ankole
  4. Wrigley, C. C. (1974). "Apollo Kagwa: Katikkiro of Buganda". In Ikime, Obaro (ed.). Leadership in 19th Century Africa: Essays from Tarikh. London: Historical Society of Nigeria. pp. 116–127. ISBN 978-0-391-00357-6.
  5. Wright, Michael A. (1972). Buganda in the Heroic Age. Oxford University Press.
  6. 1 2 3 4 Ward, Kevin. "A History of Christianity in Uganda". Dictionary of African Christian Biography (in Lungereza). Retrieved 2023-01-26.
  7. Twaddle, Michael (April 1969). "The Bakungu Chiefs of Buganda Under British Colonial Rule, 1900–1930". Journal of African History. Cambridge University Press. 10 (2): 309–322. doi:10.1017/S0021853700009543. S2CID 154425473.
  8. Mukasa, Ham (1904). Uganda's Katikiro in England: Being the Official Account of His Visit to the Coronation of His Majesty Edward VII. London: Hutchinson & Company. Archived from the original on 2021-03-28. Retrieved 2025-08-21.
  9. Hattersley, C.W. The Baganda at Home. Frank Cass Ltd, 1968
  10. Template:London Gazette
  11. World Statesmen: Uganda

"... yali Kaggwa okusinga omuntu omulala yenna Mwanga gwe yasinga okukyawa. Omulimu gwe ogw'obuntu mu kugwa kwa Mwanga n'olwekyo munene nnyo, nga Mwanga yennyini bwe yalambika mu bbaluwa ezisukka mu emu."

  • M. M. Semakula Kiwanuka [1]

"... era nga Nnaabagereka Elizabeth I bwe yali awadde omubbi w'oku nnyanja eyali amanyiddwa ennyo, Francis Drake ekitiibwa ky'obuzira, ne Ssekabaka Edward VII bwe yali awadde Apolo Kaggwa ekitiibwa ky'obuzira. Sir Francis Drake ne Sir Apolo Kaggwa bombi baali bayizzi era nga baaweebwa ekitiibwa olw'ebikolwa byabwe eby'obugwenyufu. Francis Drake yatuusa zaabu ne ffeeza eza Spain eyabbibwa ate Apolo Kaggwa n'awaayo obwetwaze bwa Buganda."

  • Samwiri Lwanga-Lunyiigo, Mwanga II (2011), olupapula 2 [2]

"Omukulembeze w'eggwanga omutuufu, nga oggyeeko abakungu b'eBungereza, Apolo Kagwa Ssaabaminisita oba Katikkiro. Omulenzi w'olupapula eyasitula enkovu z'obusungu bwa Mwanga akulakulanye n'afuuka omukulembeze mu lutalo era omufuzi mu mirembe ng'amaanyi ge ag'emirembe n'empisa n'Obukristaayo obwa nnamaddala bimufudde amaanyi ag'obulungi."

  • J. D. Mullins, Emboozi ey’ekitalo eya Uganda (1908), olupapula 115. [3]

Ebitabo by’ebiwandiiko bye

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Kaggwa, Apolo. Empisa z’Abaganda (Columbia University Press, 1934).
  • Kaggwa, Apolo. Bakabaka ba Buganda (East African Publishing House, 1971).

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. Kiwanuka, M. S. (1972). A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900. Holmes & Meier Pub.
  2. Lwanga-Lunyiigo, S. (2011). Mwanga II: Resistance to Imposition of British Colonial Rule in Buganda, 1884-1899. Kampala: Wavah Books
  3. Mullins, J. D. (1908). The Wonderful story of Uganda. Church Missionary Society.