David Guwatudde
Prof David Guwatudde Munnayuganda musomesa era omunoonyereza. Mu kiseera kino ye pulofeesa w’eby’obulwadde n’ebibalo mu kitongole ky’eby’obulwadde n’ebibalo mu ssomero ly’ebyobulamu mu Makerere University College of Health Sciences . [1] [2] [3]
Obuto bwe n'okusoma kwe
[kyusa | kolera mu edit source]Yafuna Diguli ye eyokubiri mu bibalo okuva mu yunivasite y’e Southampton mu Bungereza, n'eyookusatu oba PhD ye okuva mu Case Western Reserve University, esangibwa mu Cleveland, Ohio mu USA. [4]
Okunoonyereza kwe
[kyusa | kolera mu edit source]Munoonyereza era ng’ebitundu bye eby’obukugu mulimu eby’obulwadde bwa puleesa, eby’obulwadde bwa sukaali, okwekenneenya obulungi bw’ebikolwa mu kwogera ku by’okuziyiza, okuddukanya n’okwewala ez'amaanyi ennyo naddala ezitasiigibwa, n’okuzimba obusobozi okuyita mu kutendeka okwekika ekyawaggulu. [5] Ebitabo bye bibadde bikozesebwa nnyo nga bijuliziddwa 4,361, h-index ya 34 ne i-10 index ya 41. [6] Ebimu ku bitabo bye ebijuliziddwa ennyo mulimu;Injury patterns in rural and urban Uganda, [7] Embeera y’okulabirira puleesa mu nsi 44 ekikyakula n’eza wakati: okunoonyereza okusalako okuva mu bantu abakulu akakadde 1·1, [8] Akafuba mu bantu abakwatibwa mu maka olw'okubeera n'ababalwadde mu Kampala, Uganda, [9] Omugugu gwa puleesa mu mawanga agali mu mambuka ga Africa: okunoonyereza okusalako amawanga 4 , [10] Okusumbuyizibwa mu bwongo okuli mu Kampala, Uganda : weetaagibwa okuyamba kw'abasawo, [11] Embeera y'obulwadde bwa Puleesa mu Uganda: ebyazuulibwa byagyibwa mu kunoonyereza okw’eggwanga okukwata ku bulwadde obutasiigibwa n'emikisa gy'okusiigibwa kwabwo, [12] Ensonga ezikwata ku bulwadde bwa puleesa mu disitulikiti y’e Rukungiri, Uganda-okunoonyereza okwesigamizibwa ku kitundu, [13] omusujja gw’ensiri mu bibuga: okumanya kw’abalabirira abasookerwako, endowooza, enkola n’abateebereza ku bungi bw’omusujja mu baana ba Uganda, [14] Enkola y’abeeby'obulamu eri abantu abalina ssukaali mu nsi 28 ezitannakula n’eza wakati: okunoonyereza okusalako eggwanga lyonna, [15] Ssukaali n’obulwadde bwa sukaali nga tebunnafunibwa mu bantu ab’emyaka 35 okutuuka ku 60 mu buvanjuba bwa Uganda: okubunye n’ensonga ezikwatagana nabyo, [16] Mycobacterium africanum Subtype II Ekwatagana ne Genotypes bbiri ez’enjawulo era Ye nsonga enkulu ereeta akafubau mu bantu mu Kampala, Uganda, [17] Obunene n’ebikwata ku bulwadde bwa sukaali mu Uganda: okunoonyereza kw’eggwanga okusinziira ku bungi bw’abantu, [18] Okukebera n’okulabirira ssukaali mu mawanga agali mu bukiikakkono bwa Africa: okwekenneenya okugatta ebikwata ku bantu ssekinnoomu okuva mu nsi 12 [19] n’okutunuulira endwadde ezitasiigibwa mu Uganda nga tuyita mu kunoonyereza mu bantu baabulijjo mu bitundu: okwekenneenya nga tukozesa ebikwata ku bantu okuva mu kitundu. [20]
Ebijuliziddwa
[kyusa | kolera mu edit source]- ↑ "Archive copy". Archived from the original on 2021-09-18. Retrieved 2025-07-31.
{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link) - ↑ "Archive copy". Archived from the original on 2022-04-03. Retrieved 2025-07-31.
{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link) - ↑ https://www.independent.co.ug/new-research-warns-of-non-communicable-disease-crisis-in-waiting/
- ↑ "Archive copy". Archived from the original on 2021-09-18. Retrieved 2025-07-31.
{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link) - ↑ https://scholar.google.com/citations?view_op=search_authors&hl=en&mauthors=label:evaluation_of_interventions_for_management_and_control_of_hypertension_and_diabetes
- ↑ https://scholar.google.com/citations?user=GvhaIXwAAAAJ&hl=en
- ↑ https://injuryprevention.bmj.com/content/7/1/46
- ↑ https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0140673619309559
- ↑ "Archive copy". Archived from the original on 2025-04-20. Retrieved 2025-07-31.
{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link) - ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4670543
- ↑ https://doi.org/10.1136%2Fip.8.2.136
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4583385
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2887031
- ↑ https://doi.org/10.1046%2Fj.1365-3156.2003.01060.x
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6396901
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3743823
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC130701
- ↑ https://doi.org/10.1111%2Ftmi.12663
- ↑ https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2213858716301814
- ↑ https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4240853