Jump to content

East Africa School of Library and Information Science

Bisangiddwa ku Wikipedia

 

Ekizimbe ekirimu essomero lya East Africa erya Library and Information Science ku kampasi enkulu eya Makerere University

Essomero lya East African School of Library and Information Science, era erimanyiddwa nga EASLIS, lye limu ku masomero agakola ettendekero ly'obukugu mu byuma bikalimagezi erya College of Computing and Information Science ( COCIS ) mu yunivasite esinga obunene mu Uganda, Makerere University mu Uganda .

EASLIS esangibwa ku ttendekero ekkulu erya Makerere University mu Kampala, okumpi n’etterekero ly’ebitabo erisinga obukadde mu Uganda nga ly'etterekero ly’ebitabo ekkulu erya Ssettendekero wa Makerere (omulyango omukadde oguyingira) era eri kumpi n’enkulungo egenda mu ssomero lya Chemistry ate nga si wala nnyo okuva ku kizimbe ekikulu ekiddukanya Yunivasite (Main Administration Block) n’ekibangirizi kya Freedom Square. [1]

Essomero lino ly'atandikibwawo mu mwaka gwa 1963 nga waakayita akaseera katono nga Uganda efunye obwetwaze era nga okutandikibwawo kw'alyo kwagendererwamu okutendeka abakugu mu by’amaterekero g’ebitabo mu mawanga g’obuvanjuba bwa Afrika nga mu kiseera ekyo gaali amawanga asatu (Uganda, Kenya, ne Tanzania). Essomero lino lyatandikibwawo n’ensimbi okuva mu kibiina ky’amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku by’enjigiriza, ssaayansi n’ebyobuwangwa ( UNESCO ) era we lyatandikibwawo lyayitibwa East African School of Librarianship. [2]

Ebituukiddwaako

[kyusa | kolera mu edit source]

Okuva lwe lyatandikibwawo mu 1963, EASLIS ekulaakulanye mu ngeri nnyingi nnyo ng’okukulaakulanya engule z’abayivu empya era ezikkirizibwa mu bujjuvu. Kino kye kimu ku by'amaanyi eby'akutuukibwako kubanga essomero we lyatandikibwawo lyali ligaba satifikeeti zokka mu misomo gy’amaterekero g’ebitabo, oluvannyuma lw’emyaka kkumi mu 1974 satifikeeti endala eyakulembera okuweebwa dipuloma mu ssaayansi w’etterekero ly’ebitabo y'atongozebwa, dipuloma ya post graduate mu ssaayansi w’etterekero ly’ebitabo yatandikibwawo mu 1975, ate oluvannyuma mu 1988 diguli ya Bachelor of library and information science yatongozebwa. W'osomera bino, EASLIS egaba Masters Programs 2 nga zino mulimu information science ate endala mu records ne archives management ezatandikibwawo mu 1997 ne 2016, 1 PhD mu by'amawulire okuva mu 2004 ne PhD mu misomo gy'okutereka ebiwandiiko eby'edda eya Doctor of Philosophy mu Archival studies ejja. [3] [2] Ebirala EASLIS by'eyafuna mwalimu emiwendo gy'abayizi okweyongera ku ssomero, okutandiikawo amasomero agatendeka mu ssomo lya library and information science amalala [4] Mu kiseera kino EASLIS erina omukago ne Yunivasite y’e Boras mu Sweden era omukago guno gulabye ebibinja by’abayizi ebiwerako okuva mu EASLIS nga bigenda e Sweden mu nteekateeka eragiddwa ey’okuwanyisiganya abayizi. [5] [6] [7]

EASLIS ebadde n’abakulembeze abawerako ku ntikko nga balina ekitiibwa kya dayirekita oba Diini. Diini wa EASLIS aliko ye mukyala asoose okubeera mu ofiisi eno. Abalala be;

  • Mwami Knud Larsen - Dayirekita eyasooka owa EASLIS (1963–1966)
  • Mwami S. Seith - Dayirekita (1967–1971)
  • Prof. SAH Abidi - (1972–2002) Omuwandiisi w’ebitabo.
  • Pulofeesa Isaac Milton Namwanje Kigongo –Bukenya (2002–2006)
  • Prof. Elisam Magara (2006–2010)
  • Prof. Constant Okello-Obura (omwaka 2010–2014 ne 2018–2022)
  • Dr. George W. Kiyingi (2013–2018)
  • Omusawo Sarah Kaddu 2023- [8]

Abayizi abaaliwo abamanyiddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Prof. Robert Ikoja-Odongo - Omumyuka wa Cansala wa Yunivasite y’e Soroti
  • Dr. Fredrick Kiwuwa Lugya - Omukuumi w'etterekero ly'ebitabo mu Busitema Yunivasite [9]

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. https://www.google.com/maps/dir/Makerere+University+Main+Gate,+8HHC+M9H,+Kampala/location+of+Easlis/@0.3345655,32.5636022,16z/data=!3m1!4b1!4m13!4m12!1m5!1m1!1s0x177dbb6d88efffff:0x475428a3de12f159!2m2!1d32.5709892!2d0.3291851!1m5!1m1!1s0x177dbb13c1deb187:0x5d89f117d4eeda88!2m2!1d32.5681623!2d0.3399245?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI0MDkxMS4wIKXMDSoASAFQAw==
  2. 1 2 https://www.jstor.org/stable/40324051
  3. "Archive copy". Archived from the original on 2024-09-17. Retrieved 2025-08-31.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  4. https://events.mak.ac.ug/events/2023/11/08/220
  5. https://web.aflia.net/exchange-students-between-makerere-university-uganda-and-university-of-boras-sweden/
  6. "Archive copy". Archived from the original on 2025-05-14. Retrieved 2025-08-31.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  7. https://news.mak.ac.ug/2021/09/easlis-sends-6-undergrads-to-university-of-boras/
  8. https://news.mak.ac.ug/2023/11/easlis60-information-scientists-called-to-contribute-to-the-national-transformation-and-development/
  9. "Archive copy". Archived from the original on 2025-10-06. Retrieved 2025-08-31.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)

0°20′26″N 32°34′04″E / 0.34041860090671555°N 32.56777614275131°E / 0.34041860090671555; 32.56777614275131