Frank Baffoe, omuwandiisi w’ebitabo
Frank Baffoe yali munnansi wa Ghana mu by’enfuna, munnamawulire era musuubuzi. Yali muyambi wa Ghana ow'ekitiibwa mu Lesotho okutuusa lwe yafa mu 2016.[1]
obuvo be n'essomo gye
[kyusa | kolera mu edit source]Baffoe yazaalibwa nga 3 Ogw'okubiri 1935 e Nkoranza mu Gold Coast (kati Ghana ).[2] Okusoma kwe mu butongole kwatandika mu Government Senior Boys' School, Accra, gye yamaliriza pulayimale mu 1950.[2] Yeewandiisa mu Accra Academy mu mwaka gwe gumu okusoma siniya, n'atikkirwa mu 1952.[2] Oluvannyuma lw'okusoma mu siniya, yalina byasoma ne Wolsey Hall College, Bungereza okuyita ku mitimbagano okuva mu 1958 okutuuka mu 1960.[2] Mu 1964, yafuna yaweebwa ekifo okusoma mu Yunivasite y’e Hamburg, Bugirimaani (mu kiseera ekyo West Germany ).[1][2] Yasomerayo okumala emyaka ebiri n'agenda mu Yunivasite y'e Munich, Germany (mu kiseera ekyo West Germany), gye yatikkirwa mu 1970 n'afuna diguli eyookubiri mu by'enfuna.[1][2] Yafuna diguli ya PhD mu by'obusuubuzi okuva mu Knightsbridge University, London.[1]
Omulimu gwe
[kyusa | kolera mu edit source]Baffoe yatandika ng’omuyizi mu kufulumya n’okukuba ebifaananyi mu mawulire ga Gavumenti, Accra, okuva mu 1953 okutuuka mu 1956. [2] Okuva mu 1956 okutuuka mu 1958, yafuulibwa omukanisi mu kkampuni y’emu.[2] Mu 1958, yakolera mu kkampuni ya Guinea eyamawulire, Accra, gye yafuulibwa omuyambi w’omukubi w’ebifaananyi omukulu.[2] Yakola mu mawulire nga Guinea okumala emyaka ebiri.[2]
Oluvannyuma lw'okusoma mu matendekero aga waggulu, yafuuka omukungu omuto ow'okunoonyereza ku by'enfuna mu kitongole IFO Institute for Economic Research e Munich.[1][2] Nga wayise emyaka ebiri, yafuuka omunoonyereza mu yunivasite y'e Makerere, Kampala era n'afuuka omusomesa mu Economic Theory mu 1973.[1][2] Yalondebwa okuba omusomesa omukulu mu by'enfuna mu National University e Lesotho mu 1975.[1][2][3] Wakati wa 1975 ne 1985, yali Musomesa Omukulu mu Yunivasite ya Botswana, Lesotho ne Swaziland (UBLS), Yunivasite ya Swaziland, ne Yunivasite y'eggwanga eya Lesotho.[1][2][4]
Baffoe yali mmemba w’ekitongole ekinoonyereza ku mbeera z’abantu ekya Makerere Institute of Social Research, mmemba ku kakiiko akafuzi ak’akakiiko akanoonyereza n’akakiiko k’amaterekero g’ebitabo, mmemba w’ekibiina ekigatta ebyenfuna by’ebyobulimi mu buvanjuba bwa Afrika, mutesitesi w'ebigeso ku kakiiko ka East African Examinations Council akeddala lya siniya eyomukaga mu Economics, akyikirira abavubuka mu kibiina ekivunaanyizibwa ku nkulaakulana y’ensi yonna okuva mu 1971 okutuuka mu 1972, mmemba w’ekibiina kya Eastern African Agricultural Economics Society mu 1974, era nga yali mmemba w’ekibiina kya Africa ekivunaanyizibwa ku nzirukanya y’emirimu n’enzirukanya y’emirimu gya gavumenti mu 1975.[2]
Bizinensi n’emirimu gye emirala
[kyusa | kolera mu edit source]Mu 1985, Baffoe yava mu by’okussoma n’agenda mu bizinensi. Yatandikawo kkampuni z’obwannannyini ttaano eza famire mu mateeka era n’aweereza nga ssentebe era ssenkulu wa kkampuni zonna.[1] Era yaweereza nga ssentebe era nga ye nnannyini migabo mu kkampuni ya BR Mining Africa, eyatandikibwawo mu Ghana mu 2012.[1] Mu nkola ya Gavumenti nga ekolera wamu ne kampuni ez’obwannannyini, yali ayamba Gavumenti za Africa mu by'ensimbi ne Tekinologiya.[1] Yali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Bbanka Enkulu eya Lesotho, Maluti Mountain Brewery, Lesotho Tourism Development Corporation ne Lesotho Land and Housing Development Corporation.[1] Mu gavumenti, yakola nga Omuwabuzi mu Minisitule ez’enjawulo eza gavumenti ez’enjawulo eza Lesotho mu by’ensimbi, eby’obusuubuzi n’amakolero, eby’obulimi n’enkulaakulana y’ebyalo.[1] Okuva mu 1998 okutuuka mu 2005, yali mmemba era Ssentebe wa ttiimu ya Gavumenti ya Lesotho eteesa ku birombe.[1] Era yali mmemba era mmemba ku batandisi ba Rotary Club e Maloti, Maseru, era nga ye Disiturikiti Gavana wa Rotary International okuva mu 2010 okutuuka mu 2011. [1] Era yali mukubiriza wa kiyundu wa Rotary Disiturikiti 9370 okutuusa lwe yafa mu 2016.[1] Baffoe yaweereza nga Consul ow'ekitiibwa wa Ghana okutuusa lwe yafa mu 2016 [3][4][5] Yasikirwa Dr. Yaw Nyameche Gyasi-Agei.[6]
Ebitabo ebifulumizibwa
[kyusa | kolera mu edit source]Baffoe yafulumya empapula nnyingi ez’okunoonyereza, ng’ezimu ku zo mulimu;
- Ebitundu by’obusuubuzi bw’ebweru mu nkulaakulana y’ebyenfuna mu Afrika (Africa Progress Magazine,1973);
- Ebiwandiiko by’omusomo ku mateeka n’omuwendo gw’abantu (Nairobi, 1975);
- Dr. Kwame Nkrumah ku bumu bwa Afrika (Omuyizi eyava mu ssomero Omuzingo 1, No 12, Kampala, 1975);
- Abakozi, n’emirimu mu bugwanjuba bwa Afrika nga tujuliza mu ngeri ey’enjawulo ku Botswana, Lesotho ne Swaziland (International Institute for Labor Studies, Geneva, 1977);
- Ebyenfuna by’okukozesa abakozi ababundabunda mu bugwanjuba bwa Afrika: Ebikwata ku Babundabunda & Amawanga agagaba ebintu (International Institute for Labor Studies, Geneva, 1981);
- Okulwanyisa obusosoze mu mawanga: Obuyambi bwa SIDA mu nkulaakulana eri Lesotho, 1966-93 (yawandiikibwa wamu ne Tyrell Duncan ne Karin Metell, Ekitongole kya Sweden ekikola ku nkolagana y’ensi yonna ku nkulaakulana, Stockholm, 1994).
Baffoe yali mufumbo mu Ghana era yalina omwana omuwala Grace. Oluvannyuma lw’okwawukana, yawasa Elfi Dahlmann, gwe yazaala naye omwana omu, omuwandiisi Kojo Baffoe. Oluvannyuma lw’okufa kwa Elfi Baffoe, yawasa Mokone Tlale.[2] Bombi baazaala abaana babiri ab’obulenzi n’omuwala omu nga tebannayawukana mu makkati g’emyaka gya 1980. [2] Oluvannyuma yawasa Mukyala Emelia Baffoe. Baffoe yafa nga 13 Ogwekkumi n'ebiri 2016 era yaleka mukyala we mu kiseera ekyo Emelia n’abaana be bataano okuli omuwandiisi era omutontomi Kojo Baffoe (amanyiddwa nga Frank Kojo Baffoe Jr).[1] Baffoe yawandiika era n’ayogera bulungi Olugirimaani.[1] Era yalina okumanya mukukola mu lulimi Olufaransa.[1] Ebintu bye yali ayagala ennyo byali okutambula, okuwuliriza ennyimba, okukubaganya ebirowoozo, okuzina n’okuwandiika.[2]
Ebijjulizidwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 CNMarketing. "DEMISE OF HONORARY CONSUL OF GHANA IN LESOTHO". pretoria.ghanahighcommission.co.za (in British English). Archived from the original on 2020-10-28. Retrieved 2020-10-26.CNMarketing. . pretoria.ghanahighcommission.co.za. Archived from on 2020-10-28. Retrieved 2020-10-26.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Uwechue, Raph (1991). Africa Who's who (in Lungereza). Africa Journal Limited. ISBN 978-0-903274-17-3.Uwechue, Raph (1991). Africa Who's who. Africa Journal Limited. ISBN 978-0-903274-17-3.
- ↑ "Kwesi Ahwoi presents credentials to King Letsie III of Lesotho". www.ghanaweb.com. 2016-04-26. Retrieved 2020-10-26.
- ↑ "Lesotho police hunt 'mercenaries', but no Nigerians, Ghanaians". newsline365 (in Lungereza). 2014-11-25. Retrieved 2020-10-26.
- ↑ Chris. "GHANA'S HONORARY CONSUL IN MASERU, LESOTHO, DR FRANK BAFOE AND HIS WIFE, MRS BAFFOE ARRIVING AT THE HIGH COMMISSIONER'S RESIDENCE FOR THE VIN D'HONNEUR HOSTED BY HIGH COMMISSIONER KWESI AHWOI". www.pretoria.ghanahighcommission.co.za (in British English). Archived from the original on 2020-10-28. Retrieved 2020-10-26.
- ↑ "Ghana appoints new rep |" (in American English). 2020-02-27. Retrieved 2020-10-26.