Jump to content

George Openjuru, omuwandiisi w’ebitabo

Bisangiddwa ku Wikipedia

 

George Ladaah Openjuru, era George Ladaah Openjuru, musomesa mu Uganda, omuddukanya w'ebyensoman'ebyenjigiriza, akola ng'omumyuka wa kansala wa Yunivasite y'e Gulu , yunivasite ya gavumenti mu kitundu kya Uganda eky'abukiikakkono, okuva nga 13 ogw'okusooka mu mwaka gwa 2018. [1]

Ensibuko n’obuyigirize

[kyusa | kolera mu edit source]

Openjuru yazaalibwa mu Bukiikakkono bwa Uganda. Oluvannyuma lw’okusoma mu masomero ga pulayimale ne siniya ag’omu kitundu, yakkirizibwa mu yunivasite e Makerere, yunivasite esinga obukadde mu buvanjuba bwa Afrika . [2]

Alina diguli esooka n'eyookubiri mu by'enjigiriza byombi byamuweebwa yunivasite e Makerere, mu Uganda. Diguli ye eyookusatu ye Master of Education mu by'enjigiriza by'abantu abakulu yamuwebwa Yunivasite y’e KwaZulu-Natal, mu South Africa. obudokita bwe obw'obufirosoofo mu by’enjigiriza by’abantu abakulu era yabufuna okuva mu Yunivasite y’e KwaZulu-Natal. [2]

Openjuru yasooka kulondebwa ku busomesa mu yunivasite e Makerere mu gw'omusanvu mu mwaka gwa 1991. Mu gw'okubiri mu mwaka gwa 2011, yakuzibwa n’afuulibwa omusomesa omukulu. Yafuuka omuyambi wa pulofeesa w’ebyenjigiriza by’abantu abakulu nga 1 ogw'okusooka mu2013. Mu gw'omwenda mu 2014, yalondebwa okuba omuyambi wa pulofeesa w’ebyenjigiriza mu yunivasite y’e Gulu. Yafuuka Pulofeesa w’ebyenjigiriza omujjuvu mu yunivasite y’e Gulu mu gw'omwenda wa 2016. Obulamu bwe obw’okusomesa abantu abakulu obusinga abumaze mu by’enjigiriza mu yunivasite, ng’essira aliteeka ku kusomesa abantu abakulu. Mu kiseera ekyo Pulofeesa Openjuru we yava mu yunivasite e Makerere, yali Dean w’essomero ly’okuyiga obulamu bwonna mu ttendekero ly’ebyenjigiriza n’eby’ebweru. [2]

Okuva mu gw'ekkumi mu mwaka gwa 2014 okutuuka mu gw'okkumi n'ebiri mu 2014, yaweerezaako ng’akola ng’omumyuka wa Cansala mu yunivasite y’e Gulu. Yakakasibwa nga substantive First Deputy Vice-Chancellor mu gw'okusooka mu mwaka gwa 2015. [2] Ng’omumyuka wa Cansala, yadda mu bigere bya Pulofeesa Jack H. Pen-Mogi Nyeko, omumyuka wa Cansala eyatandikawo eyali aweereza mu kifo ky’okukola okuva nga 15 ogw'okusooka mu 2017, endagaano ye bwe yaggwaako. [3]

Obuwandiisi mu by’ensoma

[kyusa | kolera mu edit source]

Era abadde yeenyigira mu kunoonyereza okunene naddala ku by’emikono era ebimu ku bitabo bino kuliko; Wadde nga demokulasiya w’okumanya n’okunoonyereza ku bikolwa eby’okwetabamu okwesigamiziddwa ku bantu: Amaloboozi okuva mu bugwanjuba bw’ensi yonna n’obukiikakkono obuggyiddwamu gakyabula . Okunoonyereza kuno kwassa essira era ne kuleeta okukubaganya ebirowoozo ku kuggyibwako okumanya n’engeri endala ez’okumanya mu Bugwanjuba bw’ensi yonna awamu n’okuleeta mu maaso endowooza y’abawandiisi okuva mu Bugwanjuba bw’ensi yonna. [4] Enkola y’Obukristaayo n’okusomesa abantu mu byalo mu Uganda. Ekiwandiiko kino kyekenneenya engeri Obukristaayo gye buwa amaanyi enkola z’okusomesa okusoma n’okuwandiika mu kitundu mu byalo mu Uganda. [5] Enkola za Gavumenti ez’ebyenjigiriza n’ekizibu ky’okuva mu masomero nga bukyali: Ensonga ya Uganda. Essuula y’ekitabo kino yeekenneenya enkola za gavumenti ez’ebyenjigiriza mu Uganda ku bikwatagana n’ebizibu by’abayizi abava mu masomero nga bukyali. [6] Ebikubiriza okwetaba mu matendekero aga waggulu: ennyiriri z’abayizi abatali ba nnono mu yunivasite y’e Makerere mu Uganda . Okunoonyereza kuno kwassaawo ebikubiriza abayizi abatali ba nnono (NTS) okwetaba mu byenjigiriza mu yunivasite. [7] Hollywood mu Uganda: okukozesa mu kitundu firimu ezisukka mu mawanga ag’olulimi Olungereza . Okunoonyereza kuno kwanoonyereza ku ngeri abantu gye bafunamu firimu za Hollywood ez’olulimi Olungereza mu Uganda nga bayita mu kunoonyereza ku balabi ku bika okwakolebwa mu bitundu by’omugotteko mu kibuga Kampala. [8] Okwolekera enkola y’endowooza ey’okutumbula obusobozi bw’ebika by’abayizi ‘ebipya’ abeetabye mu by’enjigiriza ebya waggulu mu Sub-Saharan Africa . Okunoonyereza kuno kwayamba mu mboozi y’olukale ku nsonga z’enzikiriziganya ez’okulungamya okunoonyereza okukoleddwa ku kwetaba kw’abayizi abatali ba nnono (NTS) mu matendekero aga waggulu mu Sub-Saharan Africa (SSA). [9] Okunoonyereza okugeraageranya ku nkola y’okutendeka abalungamya okusoma n’okuwandiika kw’abantu abakulu mu FAL ne REFLECT mu Uganda. Okunoonyereza kuno kwasabye okufaayo ennyo ku kutendeka abalungamya okusoma n’okuwandiika kw’abantu abakulu okulaba ng’abantu abalina ebisaanyizo bokka be bakwasibwa omulimu gw’okusomesa abantu abakulu okusoma n’okuwandiika. Ekikula ky'abantu n'ebyenjigiriza ebikyusa mu buvanjuba bwa Afrika . [10] Enkyukakyuka mu by’enjigiriza n’okutendekebwa mu by’emikono mu Afrika: Endowooza y’enkola y’obukugu mu mbeera z’abantu . [11] Okumanya enzaalwa: Okuyiga okutali kwa mu butongole n'enkola z'okukuuma emmere mu bantu b'e Acholi mu Bukiikakkono bwa Uganda . Mazima ddala essuula y'ekitabo enyonyola ku ngeri obukuumi bw'emmere gye buyinza okutuukibwako nga tuyita mu kuzza obuggya okumanya enzaalwa mu bantu b'e Acholi mu Bukiikakkono bwa Uganda Enkola y'embeera ezitali za matendekero ku pulojekiti y'amasomero ga yunivasite ey'abayizi abatali ba nnono mu Uganda . Okunoonyereza kuno kwaggya mu kitundu ky’embeera y’obulamu-ensi eky’ekyokulabirako kya Donaldson ne Graham eky’ebiva mu ttendekero eri abantu abakulu [12] African Literacies: Endowooza, Ebiwandiiko ebiwandiikiddwa, Ebyenjigiriza . [13] Ebisenge bya vidiyo eby’amayumba mu Uganda ng’ebifo eby’okuyiga mu kitundu ky’abavubuka/okusoma n’okukwatagana n’ebyobuwangwa. Okunoonyereza kuno kwekenneenya emikisa gy’okuyiga n’enkolagana y’obuwangwa ebeerawo mu kukola n’okwetaba mu kulaba firimu ezitaputibwa. Okuyiga mu ngeri etali ntongole: Ensonga y'okuyiga Arts mu by'emikono n'okutendeka mu Uganda . Olupapula luno lwawagira okussa eby’emikono mu nteekateeka z’okuyiga eby’emikono mu Uganda, ng’engeri ey’okuyiga ey’omuggundu etunuulidde okutumbula amaanyi n’okutandikawo emirimu. [14] Uganda .Okunoonyereza ku kusomesa abantu abakadde mu Uganda, okukulaakulanya ebifo ebisaanira eby’enjigiriza mwe basomera n’ensimbi okuva mu gavumenti okussa mu nkola enteekateeka z’ebyenjigiriza ezibatunuulidde.

Ebiwandiiko ebikozesebwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. Jackson Kitara (11 January 2018). "Gulu University Gets New Vice-Chancellor". Kampala. Retrieved 7 November 2019.
  2. 1 2 3 4 George Ladaah Openjuru (11 March 2018). "Curriculum Vitae of Professor George Ladaah Openjuru: Vice Chancellor of Gulu University". Gulu, Uganda: Gulu University. Retrieved 7 November 2019.
  3. Julius Ocungi (10 January 2018). "Prof Openjuru Appointed Gulu University Vice Chancellor". Kampala. Retrieved 7 November 2019.
  4. Openjuru, George Ladaah; Jaitli, Namrata; Tandon, Rajesh; Hall, Budd (2015). "Despite knowledge democracy and community-based participatory action research: Voices from the global south and excluded north still missing". Action Research (in Lungereza). 13 (3): 219–229. doi:10.1177/1476750315583316. ISSN 1476-7503. S2CID 146943623.
  5. Openjuru, George Ladaah; Lyster, Elda (2007). "Christianity and rural community literacy practices in Uganda". Journal of Research in Reading (in Lungereza). 30 (1): 97–112. doi:10.1111/j.1467-9817.2006.00325.x. ISSN 0141-0423.
  6. Openjuru, George Ladaah (2010-01-01). Government Education Policies and the Problem of Early School Leaving: The Case of Uganda (in Lungereza). Brill. ISBN 978-94-6091-284-9.
  7. Tumuheki, Peace Buhwamatsiko; Zeelen, Jacques; Openjuru, George Ladaah (2016-01-02). "Motivations for participation in higher education: narratives of non-traditional students at Makerere University in Uganda". International Journal of Lifelong Education. 35 (1): 102–117. doi:10.1080/02601370.2016.1165745. ISSN 0260-1370. S2CID 147559358.
  8. Achen, Stella; Openjuru, George Ladaah (2012-07-01). "Hollywood in Uganda: local appropriation of trans-national English-language movies". Language and Education. 26 (4): 363–376. doi:10.1080/09500782.2012.691517. ISSN 0950-0782. S2CID 145733690.
  9. Tumuheki, Peace Buhwamatsiko; Zeelen, Jacques; Openjuru, George Ladaah (2016-03-01). "Towards a conceptual framework for developing capabilities of 'new' types of students participating in higher education in Sub-Saharan Africa". International Journal of Educational Development (in Lungereza). 47: 54–62. doi:10.1016/j.ijedudev.2015.12.005. ISSN 0738-0593.
  10. Openjuru, George Ladaah (2021-05-26). "Gender and Transformative Education in East Africa". Oxford Research Encyclopedia of Education (in Lungereza). doi:10.1093/acrefore/9780190264093.013.1617. ISBN 978-0-19-026409-3. Retrieved 2023-01-28.
  11. McGrath, Simon; Ladaah, George Openjuru; Lotz-Sisitka, Heila; Allais, Stephanie; Zeelen, Jacques; Wedekind, Volker; Ramsarup, Presha; Monk, David; Metelerkamp, Luke (2023-01-06). Transitioning Vocational Education and Training in Africa: A Social Skills Ecosystem Perspective (in Lungereza). Policy Press. ISBN 978-1-5292-2465-8.
  12. Tumuheki, Peace Buhwamatsiko; Zeelen, Jacques; Openjuru, George Ladaah (2018-06-03). "The influence of out-of-institution environments on the university schooling project of non-traditional students in Uganda". Studies in Higher Education. 43 (6): 960–972. doi:10.1080/03075079.2016.1201807. ISSN 0307-5079. S2CID 148484378.
  13. Abdelhay, Ashraf; Asfaha, Yonas Mesfun; Juffermans, Kasper (2014-10-02). African Literacies: Ideologies, Scripts, Education (in Lungereza). Cambridge Scholars Publishing. ISBN 978-1-4438-6826-6.
  14. Ladaah, Maxwell Godwin Openjuru; Openjuru, George Ladaah; Sanford, Kathy; Jayme, Bruno de Oliveira; Monk, David (2022-06-22). "Learning Informally: A Case for Arts Learning in Vocational Education and Training in Uganda". Engage! (in Lungereza). 4 (1): 17–29. doi:10.18060/26078. ISSN 2641-5348. S2CID 249978389.