Jump to content

Herbert Kanabi Nsubuga

Bisangiddwa ku Wikipedia
Herbert Kanabi Nsubuga
omuntu
Ekikulamusajja Kyusa
Ensi y’obutuuzeYuganda Kyusa
Yazaalibwa nga1 Gwamusanvu(Kasambula) 1927 Kyusa
Olunaku lwe yafaGwakutaano(Muzigo) 2001 Kyusa

Herbert Kanabi Nsubuga (ogw'omusanvu nga 1, mu 1927 - ogw'okutaano mu 2001) yali Munnayuganda, omusomesa, omubaka w'amateeka, era omusawo w'ebisolo . Yali Pulofeesa mu by’obusawo bw’ebisolo. Ye yasooka okutikkirwa mu by’obusawo bw’ebisolo okuva mu yunivasite e Makerere, era ye yasooka ne mu buvanjuba bwa Afrika. [1] [2] Yaweereza nga minisita w’ebyobugagga by’ebisolo mu minisitule y’ebyobulimi n’amakolero g’ebisolo ku mulembe gwa Idi Amin . [2] [3] Munnayuganda eyasooka okufuuka ekitundu ku Royal College of Veterinary Surgeons -mu London nga mmemba. [2]

Herbert era yaliko pulezidenti w'ekibiina kya The Uganda Society .

Ensibuko n’Ebyenjigiriza

[kyusa | kolera mu edit source]

Nsubuga yazaalibwa Samwiri Musoke ne Edith Namirembe mu gw'omusanvu nga 1, mu 1927 e Nateete mu Kampala. [2]

Nga 9 omwezi ogusooka mu 1965, Nsubuga yawasa Persis Mesca Nakibuuka mu Lutikko lwa St. Paul e Namirembe. Bazaala abaana 5. [2] Yafa mu gw'okutaano nga 23, mu 2001, olw’okulemererwa kw’omutima n’obuzibu mu lubuto mu ddwaliro lya Makutano Health Care e Bunamwaya, era n’aziikibwa nga wayiseewo akaseera katono.

Nsubuga yasomera e Budo Junior School mu 1936, oluvannyuma n’agenda e Kings College Budo n’amaliriza emisomo gye egya siniya mu 1947. [2] Mu 1948, yeegatta ku yunivasite e Makerere gye yatikkirwa dipulooma mu Sayansi w’Ebisolo. [2] Herbert yasomera mu Yuniversite y'e London, United Kingdom era n'afuna diguli esooka mu busawo bw'ebisolo ku sikaala okuva mu gavumenti ya Buganda . [2] Herbert yaddayo mu yunivasite e Makerere n’afuna diguli eyookubiri mu bya Sayansi mu by’obulimi mu 1970. [2] Mu 1977, Nsubuga yafuna diguli eyookusatu (PhD) mu kunoonyereza ku kuddamu okutegeka amalundiro g’ente mu Uganda. [2]

Yaliko omusomesa era nga ye diini mu kitongole ky'ebyobulimi n'ebibira mu yunivasite e Makerere . [1] Herbert yaweereza nga ssentebe w'ettendekero lya King's College Budo okutuusa mu 2001 we yafiira. [2]

Yaweereza mu bifo eby’enjawulo era nga minisita mu minisitule y’ebyobulimi n’amakolero g’ebisolo ku mulembe gwa Idi Amin [2] ne Yusuf Lule . [1]

Nsubuga awandiise, awandiika n’ebitabo ebiwerako, emiko n’ebitabo ebikwata ku makolero g’Obulunzi, Enkoko, n’Ebisolo.

Ebitabo bya Herbert Kanabi Nsubuga

  • Okulunda obulunzi mu Uganda. [4]
  • Obulunzi n'okulunda enkoko mu Uganda. [5]
  • Okugatta ebisolo by’awaka mu bantu: Omusomo gwa Pulofeesa Herbert S. Kanabi Nsubuga ogw’okutongoza [6]
  • Endwadde z’ente n’obulunzi mu bitundu bya Afrika eby’obutiti: omusango mu Uganda [7]
  • Ebijjukizo by'omujaasi omukadde [8]
  • Ensonga z'enkola mu makolero g'ebisolo mu Uganda: endowooza y'ebyafaayo. [9]

Ebiwandiiko ebikozesebwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. 1 2 3 "Prof. Kanabi Nsubuga Buried". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2024-02-17.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 "Prof. Semu Kanabi". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2024-02-17.
  3. "List of delegates and observers (continued)". www.fao.org. Retrieved 2024-02-17.
  4. Livestock farming in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 2328018.
  5. Livestock and poultry farming in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 30626509.
  6. Integration of domestic animals into human society : Professor Herbert S. Kanabi Nsubuga's inaugural lecture : 15 November 1989 | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 56070356.
  7. Cattle diseases and husbandry in tropical Africa : a case in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 27651229.
  8. Memoirs of a veteran | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 1113256120.
  9. Nsubuga, Herbert S. Kanabi (1999). "Policy issues in Uganda's animal industry: a historical perspective". Uganda Journal (in Lungereza). 45: 39–50. ISSN 0041-574X.