Herbert Kanabi Nsubuga
Herbert Kanabi Nsubuga (ogw'omusanvu nga 1, mu 1927 - ogw'okutaano mu 2001) yali Munnayuganda, omusomesa, omubaka w'amateeka, era omusawo w'ebisolo . Yali Pulofeesa mu by’obusawo bw’ebisolo. Ye yasooka okutikkirwa mu by’obusawo bw’ebisolo okuva mu yunivasite e Makerere, era ye yasooka ne mu buvanjuba bwa Afrika. [1] [2] Yaweereza nga minisita w’ebyobugagga by’ebisolo mu minisitule y’ebyobulimi n’amakolero g’ebisolo ku mulembe gwa Idi Amin . [2] [3] Munnayuganda eyasooka okufuuka ekitundu ku Royal College of Veterinary Surgeons -mu London nga mmemba. [2]
Herbert era yaliko pulezidenti w'ekibiina kya The Uganda Society .
Ensibuko n’Ebyenjigiriza
[kyusa | kolera mu edit source]Nsubuga yazaalibwa Samwiri Musoke ne Edith Namirembe mu gw'omusanvu nga 1, mu 1927 e Nateete mu Kampala. [2]
Nga 9 omwezi ogusooka mu 1965, Nsubuga yawasa Persis Mesca Nakibuuka mu Lutikko lwa St. Paul e Namirembe. Bazaala abaana 5. [2] Yafa mu gw'okutaano nga 23, mu 2001, olw’okulemererwa kw’omutima n’obuzibu mu lubuto mu ddwaliro lya Makutano Health Care e Bunamwaya, era n’aziikibwa nga wayiseewo akaseera katono.
Nsubuga yasomera e Budo Junior School mu 1936, oluvannyuma n’agenda e Kings College Budo n’amaliriza emisomo gye egya siniya mu 1947. [2] Mu 1948, yeegatta ku yunivasite e Makerere gye yatikkirwa dipulooma mu Sayansi w’Ebisolo. [2] Herbert yasomera mu Yuniversite y'e London, United Kingdom era n'afuna diguli esooka mu busawo bw'ebisolo ku sikaala okuva mu gavumenti ya Buganda . [2] Herbert yaddayo mu yunivasite e Makerere n’afuna diguli eyookubiri mu bya Sayansi mu by’obulimi mu 1970. [2] Mu 1977, Nsubuga yafuna diguli eyookusatu (PhD) mu kunoonyereza ku kuddamu okutegeka amalundiro g’ente mu Uganda. [2]
Omulimu
[kyusa | kolera mu edit source]Yaliko omusomesa era nga ye diini mu kitongole ky'ebyobulimi n'ebibira mu yunivasite e Makerere . [1] Herbert yaweereza nga ssentebe w'ettendekero lya King's College Budo okutuusa mu 2001 we yafiira. [2]
Yaweereza mu bifo eby’enjawulo era nga minisita mu minisitule y’ebyobulimi n’amakolero g’ebisolo ku mulembe gwa Idi Amin [2] ne Yusuf Lule . [1]
Nsubuga awandiise, awandiika n’ebitabo ebiwerako, emiko n’ebitabo ebikwata ku makolero g’Obulunzi, Enkoko, n’Ebisolo.
Ebitabo bya Herbert Kanabi Nsubuga
- Okulunda obulunzi mu Uganda. [4]
- Obulunzi n'okulunda enkoko mu Uganda. [5]
- Okugatta ebisolo by’awaka mu bantu: Omusomo gwa Pulofeesa Herbert S. Kanabi Nsubuga ogw’okutongoza [6]
- Endwadde z’ente n’obulunzi mu bitundu bya Afrika eby’obutiti: omusango mu Uganda [7]
- Ebijjukizo by'omujaasi omukadde [8]
- Ensonga z'enkola mu makolero g'ebisolo mu Uganda: endowooza y'ebyafaayo. [9]
Ebiwandiiko ebikozesebwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 "Prof. Kanabi Nsubuga Buried". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2024-02-17.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 "Prof. Semu Kanabi". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2024-02-17.
- ↑ "List of delegates and observers (continued)". www.fao.org. Retrieved 2024-02-17.
- ↑ Livestock farming in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 2328018.
- ↑ Livestock and poultry farming in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 30626509.
- ↑ Integration of domestic animals into human society : Professor Herbert S. Kanabi Nsubuga's inaugural lecture : 15 November 1989 | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 56070356.
- ↑ Cattle diseases and husbandry in tropical Africa : a case in Uganda | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 27651229.
- ↑ Memoirs of a veteran | WorldCat.org (in Lungereza). OCLC 1113256120.
- ↑ Nsubuga, Herbert S. Kanabi (1999). "Policy issues in Uganda's animal industry: a historical perspective". Uganda Journal (in Lungereza). 45: 39–50. ISSN 0041-574X.