Jump to content

Katikkiro wa Buganda

Bisangiddwa ku Wikipedia
Kattikiro Apollo Kaggwa

Katikkiro kye kitiibwa ekitongole eky'akulira Olukiiko lwa Buganda olukulu mu Bwakabaka bwa Buganda wansi wa Kabaka . [1] Ekifo kino ky'enkana ne Ssaabaminisita mu nkola za Gavumenti endala, wadde nga Katikkiro takwata ofiisi ng’ayita mu kalulu wabula alondebwa Kabaka. Ofiisi eno ekiikirira obwa ssaabaminisita obusinga obukadde mu buvanjuba bwa Afrika, obusimbye emirandira ennyo mu nsengeka y’empisa n’enfuga y'Abaganda . [1]

Buganda bwakabaka bwa nnono mu Uganda ey’omulembe guno obusangibwa mu masekkati g'amawanga agasangibwa mu Buvanjuba. Katikkiro aliko kati ye Mwami Charles Peter Mayiga nga y'eddira Mutima era yalondebwa kabaka wa Buganda aliko kati, Muwenda Mutebi II mu Gwokutaano 2013, n’adda mu bigere bya Yinginiya John Baptist Walusimbi . [2] [3]

Ekitiibwa kino kikadde ng’Obwakabaka bwe nnyini. Katikkiro eyasooka okumanyibwa yali Walusimbi ow’Ekika ky’e Ffumbe, eyali ku mulembe gwa Chwa I Nabakka, Kabaka wa Buganda owookubiri, eyafuga wakati w’ekyasa eky’ekkumi n’ennya. Walusimbi yagenda mu maaso n’okufuga oluvannyuma lw’okufa kwa Chwa I. Yasikirwa Ssebwaana Ekitiibwa kino (Ssebwaana) kiyitibwa omutaka akuuma essaza Busiro mu Buganda. Ekisanja kyakoma mu 1374, Kabaka Kimera I lwe yatuula ku Nnamulondo 1374. [4] [5] [6]

Mu byafaayo, Katikkiro yalondebwanga mu bakulu b’ebika (Abataka) oba abaami era ng'amanyiddwa nnyo olw’amagezi, obwesigwa, n’okulowooza okw’obukodyo. Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, ofiisi eno yakulaakulana n’efuuka akulira abakozi ba Gavumenti mu Bwakabaka, ng’avunaanyizibwa ku kutambuza Obwakabaka buli lunaku nga Kabaka ali mu lutalo, okuteesa n'emirimu egy’omwoyo. Mu kiseera ky'abafuzi b’amatwale, Katikkiro yakuuma obuyinza era ng’akiikirira Buganda by’eyagala mu nkolagana n’enfuga y’amatwale ga Bungereza. [7] Ekifo kino kyogerwako ng'ekikiikirira "obwassaabaminisita obusinga obukadde obutasalako mu buvanjuba bwa Afrika," nga Katikkiro akola ng'omukulembeze w'ebyobufuzi era omukuumi w'ebyobuwangwa. [8]

Obuyinza n’obuvunaanyizibwa

[kyusa | kolera mu edit source]

Bulijjo Katikkiro abadde n’obuyinza bungi nnyo mu nsengeka ya Gavumenti y’Obwakabaka. Obuyinza bwa Katikkiro bulagibwa omuggo gwa Ddamula, Kabaka gw’amuwa ng’akabonero k'akozesa okulamula oba (okufuga) mu bwakabaka ku lulwe. [9] Obuvunaanyizibwa bwa Katikkiro obukulu mulimu okukubiriza Lukiiko (Paalamenti) n’okulabirira okusalawo kwa Kabineti, okutuukiriza ebiragiro by’obwakabaka ne pulogulaamu z’eggwanga, n’okulabirira Abaami b’amasaza (Abamasaza). Emirimu emirala gizingiramu okukuuma eby'omuwendo by’obwakabaka n’eby’obugagga, okukunga ebika olw’ensonga z’obuwangwa n’eggwanga, n’okukiikirira Kabaka mu mikolo emikulu n’emirimu gy’eggwanga. Katikkiro akola nga ffeesi ya gavumenti ya Buganda ey’olukale era nga ye muwi w'amagezi ow'enjawulo mu kaweefube w’okukulaakulanya n’okuzzaawo Obwakabaka.

Okulonda Katikkiro

[kyusa | kolera mu edit source]

Okulonda Katikkiro wa Buganda buvunaanyizibwa bwa Kabaka omukulembeze ow'okuntikko. Amukwasizza ' Ddamula ' (omuggo gw'obwakabaka) ogufunibwa okuva mu ssaza ly'e Ssese mu Disitulikiti y'e Kalangala mu kibira ekiyitibwa Luggo cultural Forest . [10] Oluvannyuma lwa Kabaka okukwasa Ddamula eri Katikkiro (omulonde) ebiseera ebisinga ku wankaaki (omulyango gwa Bulange) Ekizimbe ekikulu ekiddukanyizibwamu emirimu gy'Obwakabaka, Katikkiro yeeyama okubeera omwesigwa eri Kabaka era n’asuubiza okutuukiriza emirimu Kabaka gy’amukwasizza. [11] Katikkiro oluvannyuma alina okukakasa nti akwata Ddamula ng'akabonero k’obuyinza ng’ayambibwako baava nabo mu kika okutuusa lw’atuuka ku ‘Butikkiro’ (Ekifo ekitongole Katikkiro wa Buganda w'awangaalira). Singa Katikkiro agyibwako Ddamula nga tannatuuka ku Butikkiro afiirwa ekifo kye eri omuntu oyo aba agimuggyeko afuuka Katikkiro mbagirawo wabula bw’atuuka e Butikkiro ne Ddamula eno, kinyweza okulondebwa kwe era oluvannyuma wabaawo ebikujjuko ebizingiramu n'okutegekera abagenyi be ekijjulo eky’enjawulo eky’obuwangwa. [11]

Butikkiro ge maka ga Katikkiro wa Buganda amatongole. Kisangibwa okumpi ne Bulange kuba kirungi nnyo Katikkiro ye muntu asooka okubuuzibwa ku mbeera ya Kabaka era nga kisuza n’abagenyi ba Kabaka. [12]

Mu nnono, yazimbibwa nga bakozesa akasolya mu bintu by’obutonde, nga esangibwa okumpi n’olubiri lw’Obwakabaka okulaga enkolagana wakati wa Kabaka ne Katikkiro we. Mu byafaayo, buli Katikkiro eyaalondebwanga yali yeetaagibwa okuzimba Butikkiro empya ng’akabonero akalaga obusobozi bwe okukulembera n’okukunga abantu. Enkola eno yalimu okukungaanya ennyo obuwagizi bw’ebika era ng’emirundi mingi yali okugezesa okusooka mu lujjudde okw’obukulembeze bwa Katikkiro n’obuganzi bwe.

Ba Katikkiro abamanyiddwa

[kyusa | kolera mu edit source]

Mu byafaayo, ba Katikkiro abawerako balese obubonero obw’amaanyi ku nkulaakulana ya Buganda n’enfuga yaayo. Katikkiro Walusimbi yali Katikkiro eyasooka eyamanyika olw’amagezi ge yalina ku mulembe gwa Kabaka Ssemakookiro. Apollo Kaggwa yaweereza nga omukulembeze w'ennongoosereza era munnabyafaayo eyalondebwa Ssekabaka Mwanga II okubeera ssaabaminisita mu 1890 era n'aweereza okutuusa mu 1926, era n'aweereza ng'Omulangira ow'enjawulo okuva mu 1897 okutuuka mu 1914. [13] Kaggwa yasiimibwa nga "Omukugu mu by'amawanga asoose mu Buganda" era n'awandiika ebitabo by'ebyafaayo ebiwerako omuli "Basekabaka." be'Buganda." [13]

Martin Luther Nsibirwa yaweerezaako emirundi ebiri nga Katikkiro (1929-1941 ne Ogwomusanvu-Ogwomwenda 1945) era yatemulwa nga 15, Ogwomwenda 1945, mu Lutikko e Namirembe. [14] Okuttibwa kwe kwasinga kuva ku buwagizi bwe obwalimu enkaayana ku kugaba ettaka okugaziya Makerere College okufuuka Ssettendekero, wamu n'okuwagira okuddamu okufumbirwa kwa maama Nnaabagereka ekikontana n'empisa z'ennono. [14] Nsibirwa yali musajja eyeeyigiriza nga teyasoma mu masomero matongole wabula yasituka ne yeerandiza ng'ayambibwako n'okubuulirirwa Sir Apollo Kaggwa. [15]

Joash Mayanja Nkangi yaweereza nga obwakabaka tebunnaggyawo n’oluvannyuma lw’okubuggyawo, n’oluvannyuma mu kiseera Obwakabaka bwe bwazzibwaawo. Katikkiro aliko kati, Charles Peter Mayiga, amanyiddwa nnyo olw'obukulembeze bwe, obuyiiya, n'okukulaakulanya "Ettofaali" okuva lwe yalondebwa mu Gwokutaano gwa 2013. [16]

Olukalala lwa ba Katikkiro

[kyusa | kolera mu edit source]
  • [ne Tebandeke] Mujambula
  • [ne Ndawula] Nsobya
  • [ne Kagulu] Ntambi
  • [ne Kikulwe] Mawuuba
  • [ne Kikulwe] Nakiyenje
  • [ne Kikulwe] Nakikofu
  • Mu mwaka gwa 1740? - 1741 Ssebanakitta
  • 1741 - 1750 Kagali
  • 1750 - 17.. Kabinuli
  • 17.. - 1780 Lugoloobi
  • 1780 - 17.. Ssendegeya
  • 17.. - 17.. Mayembe
  • 17.. - 1797 Kagenda
  • 1797 - .... Nabbunga
  • .... - .... Ssekayiba
  • .... - .... Nabembezi
  • 1814 mu mwaka gwa 1814? Kadduwamala
  • 18.. - 18.. Katimpa
  • 18.. - 18.. Kafumbirwango
  • 18.. - 18.. Kimoga
  • 18.. - 1832 Ssebuko
  • 1832 - 18.. Migeekyamye
  • Kayiira (1856?) [17]
  • Kisomose (18.. - 18..) Omuntu w'abantu.
  • Mayanja (18.. - 18..) Obubaka bwa Kabaka eri abavubuka.
  • Mulere (18.. - 18..) Obubaka bwa Buganda.
  • Mukasa (1884? - 1888)
  • Nnyonyintono (1888) Omuwandiisi w’ebitabo.
  • Muguluma (1888 - 1889)
  • Apollo Kaggwa (1889 - 1926)
  • Kisosonkole (Omwezi ogwokubiri 1927 - 1929)
  • Martin Luther Nsibirwa (1929-1941)
  • Samuel Wamala (1941-1945)
  • Martin Luther Nsibirwa (1945)
  • Michael Kawalya Kagwa (1945-1950)
  • Paulo Kavuma (1950 okutuuka ku 1955)
  • Mikayiri Kintu (1955-1964)
  • Joash Mayanja Nkangi (1964 okutuuka ku 1993)
  • Joseph Mulwanyammuli Ssemwogerere (1994-2005).
  • Dan Muliika (2005-2007)
  • Emmanuel Ndawula (2007-2008)
  • John Baptist Walusimbi (2008-2013)
  • Charles Mayiga (2013–kati) [18]

Olukalala lwa ba Katikiro

[kyusa | kolera mu edit source]

Olukalala lwa ba Katikiro nga bwe lwaggiddwa mu kitabo kya Sir Apollo Kaggwa ekya Basekabaka be'Buganda . [19]

Katikiro Ekika mw'ava Omulembe gw'aweererezzaako
Kisolo Ŋonge Kato Kintu
Kakulukuku Lugave Kato Kintu
Walusimbi Ffumbe Chwa I Nabakka neKimera
Bakitenda Ffumbe Kimera
Kiridde (Yam) Ttembo
Kasongovu Mmamba Kiggala Mukaabya
Ssendikaddiwa Nsenene Kayima
Walugali Lugave Kayima
Kigali Nvuma Nakibinge
Kalumba Ffumbe Nnakibinge
Sekaggya Nvuma Mulondo
Kisolo Nsenene Suuna I ne Sekamaanya
Kamegere Ffumbe Kimbugwe ne Kateregga
Mwesezi Ffumbe Mutebi I
Wannanda Butiko Juuko
Mulwana Ŋonge Jjuuko
Kisiki Butiko Kayemba
Lugwanye Civet Cat Kayemba
Mayambala Civet Cat Tebandeke
Nsobya Civet Cat Ndawula
Ntambi Njovu Kagulu
Mawuuba Mmamba Kikulwe
Nnakiyenje Butiko Kikulwe
Sebanakitta Mmamba Mawanda & Mwanga I
Kagali Nvuma Namuggala
Kabinuli Nvuma Kyabaggu
Lugoloobi Nvuma Kyabaggu
Ssendegeya Mmamba Jjunju
Mayembe Mmamba (Lung fish) Jjunju
Kagenda Mmamba (Lung fish) Jjunju
Nabbunga Ndiga (Sheep) Semakookiro
Ssekayiba-Nabembezi Mbogo Ssemakokiro
Kiyanzi Mbogo Ssemakokiro
Kadduwamala Nvuma Ssemakokiro & Kamaanya
Katimpa Nvuma Kamaanya
Kafumbirwango Lugave Kamaanya
Kinogo Lugave Kamaanya
Sebuko Mmamba Kamaanya
Migekyamye Ngabi Suuna II
Kityamuweesi Kayiira Mbogo Ssuuna II & Muteesa I
Kisomose Mmamba Muteesa I
Mayanja Nkima Muteesa I
Mulere Njovu Muteesa I
Mukasa Nsimbe Musu Muteesa I & Mwanga II

Ba Katikiro okuva mu 1888 okutuuka mu mulembe guno

Katikkiro Ekiseera ky’okubeera Obwakabaka Bw'aweerezzaako
Henry Nnyonyintono 1888. Ensimbi zino Kiweewa Mutebi
Muguluma 1888-1889 Kabaka Kalema
Apollo Kaggwa 1889-1926 Mwanga II ne Daudi Chwa
Stanislaus Mugwanya 1889-1900 Mwanga II
Tefero Ssekkakuuma Kisosonkole 1927-1929 Daudi Chwa II
Martin Luther Nsibirwa omusajja omulala 1929-1941 ne 1945 Daudi Chwa II & Sir Edward Muteesa II
Samuel Wamala 1941-1945 Muteesa II
Michael Kawalya Kagwa 1945-1950 Muteesa II
Paulo Kavuma 1950-1955 Muteesa II
Michael Kintu 1955-1964 Muteesa II

Omulimu ogw’omulembe

[kyusa | kolera mu edit source]

Mu Uganda ey’omulembe guno, Katikkiro akyagenda mu maaso n’okukola kinene mu kukuuma n’okukulaakulanya eby’obuwangwa mu Bwakabaka bwa Buganda. [20] Katikkiro aliko kati ajjumbidde okutumbula eby'enjigiriza, enkulaakulana y’abavubuka, n’okutumbula eby'enfuna mu Bwakabaka bwonna. [21] Ofiisi eno era essira eritadde ku kuzza eby'obulimi ku mulembe, nga Katikkiro awagira enkola y’okulima eyesigamiziddwa ku bya ssaayansi n’okutalaaga ebitongole ebinoonyereza ku by’obulimi okutumbula obuyiiya. [22]

Ebisingawo okusoma

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Kaggwa, Apollo (1901). Basekabaka be'Buganda. Kampala: Uganda Bookshop.
  • Mukasa, Hamu (1904). Uganda's Katikkiro in England. London: Hutchinson.
  • Makubuya, Apollo (2023). "Situating the role and relevance of cultural institutions in modern Uganda". Martin Luther Nsibirwa Memorial Lecture. Kampala: Makerere University.
  • Sjögren, Anders (2020). "Engaging with elections: Ethno-regional mobilization, demands for federalism, and electoral politics in central Uganda". Democratization. 31 (5): 577–596. doi:10.1080/13597566.2020.1813722.

Ebiyungo eby’ebweru

[kyusa | kolera mu edit source]

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. 1 2 "The History of the Katikkiro-ship and the Butikkiro". Buganda Kingdom. Retrieved 2025-07-09.
  2. Lule, Jeff Andrew (22 May 2013). "Katikiro Mayiga Chairs His First Cabinet Meeting". New Vision. Kampala. Retrieved 25 August 2015.
  3. "Buganda Kingdom::". www.buganda.or.ug. Retrieved 2021-05-20.
  4. Wrigley, C.C (1974). "The Kinglist of Buganda". History in Africa. 1: 129–139. doi:10.2307/3171765. JSTOR 3171765. S2CID 153810771.
  5. "The Untold Story of the Buganda Kingdom". NPR.org (in Lungereza). 11 March 2008. Retrieved 2021-05-20.
  6. ""The Role of African Traditional Leaders in Contemporary Africa"". international.ucla.edu. Retrieved 2021-05-20.
  7. "History of Parliament". Parliament of Uganda. Retrieved 2025-07-09."History of Parliament". Parliament of Uganda. Retrieved 2025-07-09.
  8. "What future for Buganda?". The East African. 2020-07-06. Retrieved 2025-07-09.
  9. "Official Website". Buganda Kingdom. Retrieved 2025-07-09.
  10. "Luggo forest on verge of extinction". Monitor (in Lungereza). 2023-07-27. Retrieved 2024-07-11.
  11. 1 2 "Katikkiro Mayiga gets instruments of power". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2023-10-30.
  12. "History&Butikkiro – Buganda Kingdom" (in American English). Archived from the original on 25 May 2024. Retrieved 2024-05-25.
  13. 1 2 "Apollo Kaggwa". Wikipedia. Retrieved 2025-07-09.
  14. 1 2 "Slain Katikkiro family speaks out". New Vision. Retrieved 2025-07-09.
  15. "Makubuya hails progressive legacy of former katikkiro Martin L. Nsibirwa". The Observer. 2023-11-15. Retrieved 2025-07-09.
  16. "9 interesting facts you didn't know about Buganda Katikkiro Charles Peter Mayiga". Watchdog Uganda. 2021-04-15. Retrieved 2025-07-09.
  17. "How a Muslim helped start Catholic Church in Uganda". Monitor (in Lungereza). 2021-02-01. Retrieved 2023-10-04.
  18. "The Katikkiro I know is committed to Buganda". Daily Monitor (in Lungereza). 22 April 2021. Retrieved 2021-05-20.
  19. Kaggwa, Sir Apollo K, Basekabaka be’Buganda [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971.
  20. "Buganda launches strategic plan to groom ethical, competent leaders". The Observer. 2025-07-07. Retrieved 2025-07-09.
  21. "Katikkiro decries laziness among youth". Buganda UK. Retrieved 2025-07-09.
  22. "Mayiga asks farmers to embrace new scientific-based approaches". Daily Monitor. 2024-02-09. Retrieved 2025-07-09.