Jump to content

Livingstone Luboobi

Bisangiddwa ku Wikipedia

 

Livingstone Sserwadda Luboobi (25 ogw'ekkumi n'ebiri mu 1944 – 16 ogw'omusanvu mu 2025) yali munnayuganda omukugu mu kubala era nga muddukanya weby'ensoma. Yafuna diguli mu kubala okuva mu Yunivasite eMakerere, eya Toronto, n'eya Adelaide, era omulimu gwe ogw’okusoma yagutandikira mu Yunivasite e Makerere mu myaka gya 1970, gye yali pulofeesa w’okubala ebiramu era n’aweereza ng’omumyuka wa cansala okuva mu 2004 okutuuka mu 2009. Era yaliko n’omusomesa obuyambi mu Nelson Mandelan African Institution of Sayansi ne Tekinologiya wakati wa 2013 ne 2017.

Luboobi yali mukulembeze eyatandikawo ekibiina kya African Society for Biomathematics, ssentebe w’ekibiina kya Ugandan Mathematical Society, era mmemba w’olukiiko lwa Uganda National Council for Science and Technology. Yaliko omulonde munne mu ttendekero lya Uganda National Academy of Sciences . Ebitundu bye yanoonyereza byakwata ku kubala endwadde ezisiigibwa mu buvanjuba bwa Afrika nga Ebola, siriimu, omusujja, omusujja gwa Rift Valley, ne trypanosomiasis .

Obulamu obuto n’okusoma

[kyusa | kolera mu edit source]

Livingstone Sserwadda Luboobi yazaalibwa nga 25 ogw'ekkumi n'ebiri mu 1944 ku kyalo Mitondo mu Disitulikiti y’e Rakai, mu Uganda, ba Lameka ne Sanyu Serwadda nga bombi balimi. [1] [2] [3] Luboobi yatandika okusoma pulayimale e Kakooma e Lwanti mu Kooki, nga tannakyuka kugenda mu ssomero lya Matale Primary School e Kalisizo . Oluvannyuma yasomera mu Kako Junior Secondary School okuva mu 1959 okutuuka mu 1960. Wakati wa 1961 ne 1967, yasoma siniya eyookuna ku ssomero lya Ntare e Mbarara . Mu 1965, yeewandiisa mu ssomero lya Makerere College School okusoma siniya eyoomukaaga, mu kusooka essira yaliteeka ku physics, Chemistry, n’okubala. Oluvannyuma yasalawo okukyusa kemisitule n’assaamu okubala okw’emirundi ebiri, era yategeeza nti yeesomesa oluvannyuma lw’okutegeezebwa omukulu w’essomero nti tebaalina musomesa alina ebisaanyizo okusomesa essomo lino. Yafuna As ssatu. [1]

Luboobi yafuna diguli esooka eya Sayansi mu kubala n’afuna diguli ya First Class Honor okuva mu yunivasite e Makerere mu 1970. Yagenda mu yunivasite y’e Toronto okufuna diguli ye eyookubiri mu kunoonyereza ku mirimu mu 1972. Oluvannyuma yagenda mu Yunivasite y’e Adelaide mu Australia gye yamalira diguli ye eya Ph.D. mu Kubala Okukozesebwa (Okubala Ebiramu) mu 1980. [4] [5] [6]

Luboobi yatikkirwa mu yunivasite e Makerere mu 1970 era omulimu gwe yagutandikira mu mwaka gwe gumu ng’omuyambi ow’enjawulo. Yakuzibwa n’afuulibwa omusomesa mu 1973, n’afuuka omusomesa omukulu mu 1977, n’akuzibwa n’afuulibwa pulofeesa omuyambi mu 1985 n’afuuka pulofeesa omujjuvu mu by’okubala ebiramu mu yunivasite e Makerere mu 1997. [7] Yaweereza ng’akulira ekitongole ky’okubala okumala omwaka gumu, wakati wa 1990 ne 1991. Yalondebwa ku bwa diini wa ssaayansi okumala ebisanja bibiri, wakati wa 1994 ne 2001. Yaliko omumyuka wa cansala wa yunivasite eno wakati wa 2004 ne 2009 bwe yasikira Polof. John Ssebuwufu [8] [9] Era yaweereza nga pulofeesa omuyambi mu ttendekero lya Nelson Mandela African Institution of Science and Technology (NMAIST) wakati wa 2013 mu gw'omusanvu ne 2017 ogw'omukaaga. [10]

Okunoonyereza kwa Livingstone okusinga kwasinga kukwata ku kubala kw’ebiramu mu buvanjuba bwa Afirika ng’essira asinga kulissa ku kubala endwadde ezisaasaana okwali kukwata ku kubala okukoppa endwadde ezisiigibwa nga Ebola, siriimu, omusujja, omusujja gwa Rift Valley, ne trypanosomiasis . [10] [5]

Obwammemba n’ebirabo

[kyusa | kolera mu edit source]

Luboobi ye yali pulezidenti w’ekibiina kya African Society for Biomathematics ekyasooka. [5] Mu 1989, yalondebwa okuba pulezidenti w'ekibiina ekigatta ababala ekya Uganda Mathematical Society. [11] Era yali mmemba w'olukiiko lwa Uganda National Council for Science and Technology, era nga munnaffe omulonde mu Uganda National Academy of Sciences . [10]

Luboobi yakwasaganya enkolagana ey’ekiseera ekiwanvu wakati wa yunivasite e Makerere ne Yunivasite y’e Bergen . [12] Mu 2008, Yunivasite y’e Bergen yamuwa diguli y’obusawo ey’ekitiibwa olw’okutumbula enkolagana y’ensi yonna. [5] Nga 29 ogw'omukaaga mu 2013, yafuna engule y'obulamu bwe bwonna okuva mu yunivasite e Makerere ng'ejuliza obukulembeze bwe n'emirimu gye egy'okusoma. [7] [13] Mu mwaka gwe gumu mu kujaguza emyaka 51 egya Uganda, Luboobi yafuna omudaali gwa zaabu mu ggwanga okuva ew'omukulembeze w'eggwanga, Yoweri Kaguta Museveni . [14]

Okufa n’omukululo

[kyusa | kolera mu edit source]

Luboobi yazuulibwa n’obulwadde bwa lymphoma era n’afuna obujjanjabi mu ttendekero lya Uganda Cancer Institute. Oluvannyuma yasindikibwa mu ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital, gye yafiira nga 16 ogw'omusanvu mu 2025 nga wayise emyaka etaano bukya mukyala we Ruth Mwandha Luboobi affa mu 2020. [2] [6] Okuziika kwe kwakolebwa mu St. Francis Chapel, Yunivasite e Makerere , nga 18 ogw'omusanvu mu 2025. Yaleka abaana musanvu okuli Professor Daniel Kibuule ne Dr. Irene Nakiyimba, n’abazzukulu abawerako. [15] [6]

Okufa kwa Luboobi kwaleetera abasomesa abawerako abamanyiddwa okusiima omuli n’omumyuka wa Cansala wa yunivasite e Makerere, pulofeesa Barnabas Nawangwe . Nawangwe yayogera ku Luboobi ng’omukulembeze ow’okwolesebwa eyakola kinene mu kukyusa Makerere okufuuka ekitongole ekikulemberwa okunoonyereza. Yategeeza nti Luboobi yayamba nnyo mu kuwandiika enteekateeka ya yunivasite eno ey’okunoonyereza, ekyasobozesa ekitongole kino okufuna ensimbi ezisoba mu 300 ez’okunoonyereza mu mwaka gumu. Enkola nnyingi eza yunivasite eno ez’okunoonyereza mu kiseera kino nazo zisibuka ku nteekateeka ezaakolebwa mu kiseera Luboobi we yabeerera. [15] [6]

Ebitabo ebirondeddwamu

[kyusa | kolera mu edit source]

 

Ebiwandiiko ebikozesebwa

[kyusa | kolera mu edit source]

Ebiyungo eby’ebweru

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Livingstone Luboobi publications indexed by Google Scholar
  • ORCID 0000-0003-0438-9845
  1. 1 2 "Little known Luboobi takes MUK top post". New Vision. Archived from the original on 30 September 2025. Retrieved 22 July 2025.
  2. 1 2 "Prof Luboobi: A humble Maths don". Monitor (in Lungereza). 21 July 2025. Retrieved 22 July 2025.
  3. "Prof Luboobi eulogised as selfless servant of Makerere, loving father". Monitor (in Lungereza). 19 July 2025. Retrieved 22 July 2025.
  4. Nuwagaba, Isaac (19 July 2025). "Makerere University mourns former Vice Chancellor Luboobi". Bukedde Online. Retrieved 22 July 2025.
  5. 1 2 3 4 "Prof. Luboobi, Man Who Gave Half His Life to Makerere, Dies at 80". Kamwokya Times (in American English). 17 July 2025. Retrieved 22 July 2025.
  6. 1 2 3 4 Nuwagaba, Isaac (19 July 2025). "Makerere University mourns former Vice Chancellor Luboobi". New Vision. Retrieved 22 July 2025.
  7. 1 2 OPIO, MIKE (16 July 2025). "Former Makerere Vice Chancellor Prof Livingstone Luboobi dies". The Kampala Report (in American English). Retrieved 22 July 2025.
  8. Nakyanzi, Eve (18 July 2025). "Simplicity, Service & Scholarship: Hallmarks of Professor Livingstone Luboobi's Legacy". Makerere University News (in American English). Archived from the original on 13 August 2025. Retrieved 22 July 2025.
  9. Atukunda, Rogers (16 July 2025). "Former Makerere Vice Chancellor Prof Livingstone Luboobi Dies". SoftPower News (in American English). Retrieved 22 July 2025.
  10. 1 2 3 "Professor Livingstone Luboobi". strathmore.edu.
  11. {{cite news}}: Empty citation (help)
  12. "Former Makerere VC Livingstone Luboobi dies at 80". Monitor (in Lungereza). 16 July 2025. Retrieved 8 August 2025.
  13. "Prof. Livingstone Serwadda Luboobi | Makerere University". www.mak.ac.ug. Retrieved 22 July 2025.
  14. Wamala, Denis (14 October 2013). "Makerere shines at National recognitions". Makerere University News (in American English). Retrieved 22 July 2025.
  15. 1 2 "Prof. Livingstone Luboobi Remembered as Makerere University's Humble Giant of Scholarship and Service" (in American English). 21 July 2025. Retrieved 22 July 2025.