Jump to content

Lubiri

Bisangiddwa ku Wikipedia
Aerial view of the Kabaka's Palace ie Twekobe.
Ekifaananyi ky'Olubiri lwa Kabaka okuva waggulu oluyitibwa Twekobe. Ge maka ga Kabaka (Kabaka wa Buganda) mu butongole munda mu kibangirizi ky’olubiri.

Lubiri, emanyiddwa ennyo nga Olubiri lwa Kabaka, Olubiri lw'e Mengo, oba Twekobe (ekitegeeza "okukolera awamu" mu Luganda), kye kifo ekitongole eky'obwakabaka ekya Kabaka (king) w'Obwakabaka bwa Buganda mu Uganda . [1] Esangibwa ku lusozi Mengo mu bitundu by'e Kampala, ekitundu kino kiliko obuwanvu nobugazi bwa mitta nkumi nnya kitunudde mu kibuga era era kyesuddeko katono n'ekitebe ky'obwakabaka ekya , Bulange .

Olubiri lugattibwa ku Bulange okuyita ku luguudo lwa Kabaka njagala, [2] olumanyiddwa nga Royal Mile [3],ekkubo ery’ennono mu byafaayo nga lizimbiddwako emiti ja kabaka anjagala akabonero akalaga ’ebika by’obwakabaka.

OLubiri olwasooka lwasaanyizibwawo amagye ga Uganda mu mwezi Ogwokutano 1966 mu lutalo kuka ssozi e' Mengo, ku nkomelelo y’olutalo wakati wa MutesaOwokubili ne Milton Obote olw’okulwanirira obuyinza. [4] Yaddaabirizibwa mu 1999, okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka. [5]

Olukalala lw'embuga za Buganda
# # 1999 . Erinnya Ekifo
1. 1. . Olubiri lwa Bulange Mengo
2. 2. . Olubiri lwa Twekobe Lubaga
3. 3. . Olubiri lwa Banda Essaza l'ye Kyaddondo
4. 4. . Olubiri lwa Kireka Essaza l'ye Kyaddondo
5. 5. . Olubiri lwa Nkoni Essaza l'ye Buddu
6. 6. Olubiri lwa Lukunyu Essaza l'ye Buddu
7. 7. Olubiri lwa Bamunanika Essaza ly'e Bulemeezi

Oluvannyuma lw'okusikira kitaawe Kabaka Muteesa eyasoka mu 1884, Kabaka Mwanga owokubili yazimba OLubiri mu 1885 ku lusozi luno edda olumanyidwa nga, olw'asa mayinja (emmengo) Ekika ky'e Nvubu kyasanga eddagala nobulo ela e' kintudu kino nekiyitibwa " Mengo ". [6] [7] Olubiri kali kabonero akalaga ’obumu mu bantu ba Buganda mu kiseera ky’okuluzimba. Okuva olwo, Olubiri luno lubadde entebe enkulu ey’obwakabaka eri ba Bakabaka abaliddirira.

“Mu 1966, mu kiseera ky’akatyabaga akaali mu bwakabaka bwa Buganda,, amagye ga gavumenti ya Uganda wansi wa Milton Obote gaalumba olubiri, ne gawaliriza Kabaka Edward Mutesa owokubiliokuwangangusibwa . Ekifo kino kyayonoonebwa nnyo era oluvannyuma, mu Gaavumenti ya Idi Amin (1971–1979), Ebitundu ebimu byafuulibwa ebifo by’amagye, nga mwalimu n’ebisenge eby’ekyama ebya wansi ebimanyiddwa olw’okutulugunya abantu.

Obwakabaka bwazibwawo mu 1993, era olubiri ne ludda mu bwakabaka. Wadde yaddabirizibwa, Kabaka aliwo kati, Ronald Muwenda Mutebi owokubili , tatera kubeera mukifo eko ebyafaayo eby’obutabanguko, ayagala nnyo amaka ag’obwannannyini. [8]

Ennyinnyonyola n’ebirimu

[kyusa | kolera mu edit source]

Ekibangirizi kino kirimu ebintu eby’ennono n’eby’omulembe, nga kiriko ebibangirizi ebirabika obulungi, ennimiro z’amatooke , n’emiryango egiwerako: [9]

  • Wankaki : Omulyango omukulu, ogwaweebwa Kabaka, Nnaabakyala, ne Katikkiro (ssaabaminisita).
  • Emiryango emirala mulimu Kalaala, Nnalongo, ne Ssabagabo (oba Wansaso).
  • Ekyoto ggombolola ekikumibwa emirundi ebili buli lunaku, ab'ekika kya Nakisinge, kikiikirira obufuzi bwa Kabaka obw'olubeerera—kizikira nga Kabaka afude.
  • Mu kifo kino mulimu ekisenge omuli ebifaananyi by’obwakabaka, engoye z’abagole n’ebintu eby’edda, gamba ng’emmotoka ekika kya Rolls-Royce ey’edda eyali eya Kabaka Mutesa owokubili n’eebisigalira by'obulumbaganyi bwa 1966. Ekifo eky'ekkomera eky'omulembe gwa Amin, kyazimbibwa n'ebisenge bitaano, kikozesebwa ng'ekifo eky'okulambula ebyafaayo.
  • Ennyumba enkulu, Twekobe, mwemuli entebe y’obwakabaka ( namulondo ) era ne kisigala nga kikugirwa.

Lubiri akiikirira ekifo ekikulu eky’okuddukanya emirimu, eby’obuwangwa, n’eby’omwoyo mu Buganda, emu ku bwakabaka obusinga obukadde mu Afrika. Etegeka emikolo n’okulambula okulagirwa okulaga obugumu bw’obwakabaka, enfuga, n’ebikolwa eby’obukambwe eby’emabega. [10] [11]

Embuga z’obwakabaka n’amayumba amalala

[kyusa | kolera mu edit source]

Ba Kabaka ba Buganda mu byafaayo baazimba embuga empya, nga nnyingi ku zo oluvannyuma zaafuuka ebifo ebiziikibwamu obwakabaka ( Amasiro ). Ebifo bino bikuumirwamu ebyobuwangwa n'enono.

  1. "Mengo Palace". Buganda Kingdom website. Retrieved 2009-06-02.
  2. "Buganda Royal Mile, Kabaka Anjagala Road (Nantawetwa) - UBC Online". UBC Online - Travel, Health, Auto, Food, Home & DIY (in American English). 2024-07-12. Archived from the original on 2024-09-14. Retrieved 2025-12-17.
  3. mutaaweandy@gmail.com (2025-09-08). "Kabaka's Palace & The Royal Mile: A Journey Into Buganda's Royal Legacy - Keefa Motor Tours" (in American English). Retrieved 2025-12-17.
  4. "The Battle of Mengo Hill". Time. June 3, 1966. Archived from the original on January 5, 2008. Retrieved 2009-06-02.
  5. Reporter, Vision. "Today in History: Kabaka Mutebi weds". New Vision. Retrieved 2025-12-17.
  6. "Kabaka's Palace : Buganda Kingdom Palace, Lubiri Palace, Kabaka's Palace tours" (in American English). Retrieved 2025-12-17.
  7. "Kabaka's palace (Lubiri) - Adventure Consults Ltd". Adventure Consults Ltd (in American English). 2023-04-06. Archived from the original on 2025-05-23. Retrieved 2025-12-17.
  8. "Inside the Kabaka's palaces where history comes to life". Monitor (in Lungereza). 2021-02-02. Retrieved 2025-12-17.
  9. "Do see africa". doseeafrica.com. Retrieved 2025-12-17.
  10. Reporter, Vision. "Today in History: Kabaka Mutebi weds". New Vision. Retrieved 2025-12-17.
  11. "Home". Buganda Kingdom (in American English). Retrieved 2025-12-17.
  12. Centre, UNESCO World Heritage. "Tombs of Buganda Kings at Kasubi". UNESCO World Heritage Centre (in Lungereza). Retrieved 2025-12-19.