Obulwadde bwa Vitiligo(okwokyebwa abalongo)
| Vitiligo | |
|---|---|
| Non-segmental vitiligo of the hand | |
| Pronunciation | Template:Ubl |
| Medical specialty | Dermatology |
| Obubonero | Patches of white skin[1] |
| Usual onset | Childhood, young adult[1] |
| Duration | Long term[1] |
| Causes | Unknown[2] |
| Risk factors | Family history, other autoimmune diseases[3] |
| Diagnostic method | Tissue biopsy[3] |
| Treatment | Sunscreen, makeup, topical corticosteroids, phototherapy[2][3] |
| Frequency | 1% of people[4] |
Vitiligo bulwadde bwa lususu obumala ebbanga ng’ebitundutundu by’olususu bifiirwa langi yaabyo.[1] Ebitundu by’olususu ebikoseddwa bifuuka byeru era ebiseera ebisinga biba birabika webiyita.[2] Enviiri ezibeera ku lususu nazo ziyinza okufuuka enjeru.[2] Munda mu kamwa n’emunnyindo namwo muyinza okukosebwa.[3] Ebiseera ebisinga ebitundu byombi eby'omubiri bikosebwa.[2] Amabala g`olususu gano gatera nnyo okutandikira ku bitundu by`omubiri ebituukibwako amangu akasana.[3] Businga kweyoleka mu bantu abalina olususu oluddugavu.[3] Okwoke era abakoseddwa bayinza okuvumwavumwa.[2]
Ekituufu ekivaako vitiligo tekimanyiddwa.[2] Kiteeberezebwa nti kiva ku buzaale obusobola okukwatibwa obuzaale obuva ku nsonga y’obutonde ng’obulwadde bw’abaserikale b’omubiri ne bubaawo.[2][3] Kino kivaamu okusaanyaawo obutoffaali obukola langi y'olususu.[3] Ebintu ebiyinza okuvaako akabi mulimu ebyafaayo by’amaka g’embeera eno oba endwadde endala ezikwata ku busimu obuziyiza endwadde, gamba ng’obulwadde bwa hyperthyroidism, alopecia areata, n’okukendeera kw’omusaayi okw’obulabe.[3] Si kya kusiigibwa.[5] Vitiligo egabanyizibwamu ebika bibiri ebikulu: segmental ne non-segmental.[2] Emisango egisinga tegibeera gya bitundutundu, ekitegeeza nti gikwata ku njuyi zombi; era mu mbeera zino, ekitundu ky’olususu ekikosebwa kitera okugaziwa ng’obudde bugenda buyitawo.[2] Ebitundu nga 10% ku balwadde ba segmental, ekitegeeza nti basinga kukwata ku ludda lumu olw’omubiri; era mu mbeera zino, ekitundu ky’olususu ekikosebwa mu bujjuvu tekigaziwa ng’obudde bugenda buyitawo.[2] Okuzuula obulwadde buno kuyinza okukakasibwa nga bayita mu kukebera ebitundu by'omubiri.[3]
Tewali ddagala limanyiddwa eriwonya obulwadde bwa vitiligo.[2] For those with light skin, eddagala eriziyiza omusana ne meekaapu byonna bye bitera okusemba.[2] Obujjanjabi obulala buyinza okuli ebizigo bya steroid oba phototherapy okuddugala ebifo ebitangaala.[3] Ekirala, okufuba okutangaaza olususu olutakoseddwa, gamba ng’okukozesa eddagala lya hydroquinone, ayinza okugezesebwa.[3] Enkola eziwerako ez’okulongoosa ziriwo eri abo abatalongoosa n’ebipimo ebirala.[3] Okutwalira awamu enzijanjaba ezigatta zivaamu ebirungi.[4] Okubuulirira okusobola okuwa obuyambi mu nneewulira kuyinza okuba okw’omugaso.[2]
Mu nsi yonna abantu nga 1% bakosebwa obulwadde bwa vitiligo.[4] Mu bitundu ebimu kikwata ebitundu ebiwera 2–3%.[6] Ensajja n’enkazi zikosebwa kyenkanyi.[2] Nga kitundu kiraga obuzibu buno nga tebannaweza myaka 20 ate abasinga babufuna nga tebannaweza myaka 40.[2] Vitiligo abadde ayogerwako okuva mu byafaayo eby'edda.[2]
Ebiwandiiko ebikozesebwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 4 James, William D.; Elston, Dirk; Treat, James R.; Rosenbach, Misha A.; Neuhaus, Isaac (2020). "36. Disturbances of pigmentation". Andrews' Diseases of the Skin: Clinical Dermatology (in Lungereza) (13th ed.). Edinburgh: Elsevier. p. 871-874. ISBN 978-0-323-54753-6. Archived from the original on 2 July 2023. Retrieved 4 May 2023.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 Ezzedine, K; Eleftheriadou, V; Whitton, M; van Geel, N (4 July 2015). "Vitiligo". Lancet. 386 (9988): 74–84. doi:10.1016/s0140-6736(14)60763-7. PMID 25596811.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 "Questions and Answers about Vitiligo". NIAMS. Gwamukaaga(Ssebaaseka) 2014. Archived from the original on 21 Gwamunaana(Muwakanya) 2016. Retrieved 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2016.
- 1 2 3 Whitton, M; Pinart, M; Batchelor, JM; et al. (May 2016). "Evidence-based management of vitiligo: summary of a Cochrane systematic review". The British Journal of Dermatology. 174 (5): 962–69. doi:10.1111/bjd.14356. PMID 26686510.
- ↑ Chopra, Parul; Niyogi, Rageshree; Katyal, Gauri (2009). Skin and Hair Care: Your Questions Answered. Byword Books Private Limited. p. 2. ISBN 978-8181930378. Archived from the original on 23 Gwakusatu(Mugulansigo) 2017.
- ↑ Krüger C; Schallreuter KU (October 2012). "A review of the worldwide prevalence of vitiligo in children/adolescents and adults". Int J Dermatol. 51 (10): 1206–12. arXiv:0706.4406. doi:10.1111/j.1365-4632.2011.05377.x. PMID 22458952.