Jump to content

Oh Uganda, Ensi ya Bulungi

Bisangiddwa ku Wikipedia

"Oh Uganda, Land of Beauty" lwe luyimba lw'eggwanga lya Uganda. George Wilberforce Kakoma ye yayiiya omuziki era ye yawandiika ebigambo. Yatwalibwa ng’oluyimba lw’eggwanga mu 1962, eggwanga bwe lyafuna obwetwaze okuva mu Bungereza. Mu by’omuziki y’emu ku nnyimba z’eggwanga ezisinga obumpi mu nsi yonna. N’olwekyo, ennyiriri eziwera ziyimbibwa bwe zikolebwa mu lujjudde.

Okuva mu 1894 okutuuka ku ntikko y’okuggyibwako amatwale mu myaka gya 1960, Uganda yali kitundu kya bukuumi bwa Bungereza mu bwakabaka bwayo obw’amatwale.[1] [2] Mu kudduka okwefuga, akakiiko akatono kaatondebwawo okusalawo oluyimba lw’eggwanga eryali ligenda okuyimba.[3] Yagenda mu maaso n'okutegeka empaka z'eggwanga lyonna,[4] ng'emisingi gye baateekawo ku luyimba luno nti lulina okuba "olumpi, olusookerwako, olw'ekitiibwa, olutendereza era nga lwesunga ebiseera eby'omu maaso".[3]

Mu nkomerero, ebigambo n’oluyimba olwayimbibwa George Wilberforce Kakoma byalondebwa mu July 1962. Oluyimba luno yaluwandiika mu lunaku lumu, ng’amaze okuwuliriza ku Radio Uganda ekiro ekyakeesezza olwaleero ku ngeri tewali n’emu ku biwandiiko ebyafunibwa okutuusa kati gye yali etunuulidde ng’esaanira akakiiko akatono.[3] Okuyingira kwe kwali kumu ku nnya ezaalondebwa.[5] Oluyimba luno lwayisibwa mu butongole mu 1962, omwaka eggwanga mwe lyafuna obwetwaze.[4][6] Omukolo ogwasooka mu lujjudde oluyimba luno mwe lwakubirwa gwali ku bikujjuko eby’okukuza obwetwaze nga 9 October 1962.[5]

Oluvannyuma Kakoma yawawaabira gavumenti mu 2008, ng’agamba nti teyasasulwangako musaala gumala era bw’atyo alina eddembe okusasula ssente z’obusuulu okumala emyaka egisukka mu makumi ana.[7] Yalumiriza nti gavumenti yamuwa USh yokka. 2,000/=,[5][7] ekyenkana wansi wa £ 1 mu 2008, nga "akabonero k'okwebaza".[7] Kakoma yafa nga kkooti ejulirwamu mu ggwanga tennagoba musango guno mu 2019, n'ezuula nti eddembe ly'oluyimba luno liri mu gavumenti so si muwandiisi.[5]

Ebigambo by'oluyimba

[kyusa | kolera mu edit source]

Mu nnimi z’omu kitundu

[kyusa | kolera mu edit source]
Ebigambo by'Olungereza [4][8] Luganda lyrics [9] Ebigambo by'Oluswayiri

I
Oh, Uganda! May God uphold thee,
We lay our future in thy hand;
United, free for liberty
together we'll always stand.

II
Oh, Uganda! The land of freedom,
Our love and labour we give;
And with neighbours all at our country's call
In peace and friendship we'll live.

III
Oh, Uganda! The land that feeds us,
By sun and fertile soil grown;
For our own dear land, we shall always stand,
The Pearl of Africa's Crown.

I
O Yuganda! Katonda akuwanirire,
Tussa eby'omumaso byaffe mu mikono gyo,
Mu bwegassi n'obuteefu, ku lw'obumu,
Tujjanga bulijjo kuyimirirawo!
 
II
O Yuganda! Ensi y'eddembe,
Okwagala n'okulusana tubikuwa,
Ne baliraanwa baffe boona, lw'omulanga gwensi yaffe,
Mu mirembe n'omukwano tunaberawo!

III
O Yuganda! Ensi etuliisa,
Lw'omusana n'obugimu bw'ettaka,
Lw'obugazi bw'ensi yaffe, tujja kuyimirira bulijjo,
Ekimasa ky'amakula ga Afirika!

I
Loo, Uganda! Mungu akusimamie,
Tunaweka mustakabali wetu mikononi mwako;
Umoja, bure kwa uhuru
pamoja tutasimama daima.

II
Loo, Uganda! Ardhi ya uhuru,
Tunatoa upendo wetu na kazi yetu;
Na pamoja na majirani wote katika wito wa nchi yetu
Kwa amani na urafiki tutaishi.

III
Loo, Uganda! Ardhi ambayo hutulisha,
Kwa jua na mchanga wenye rutuba uliopandwa;
Kwa ardhi yetu mpendwa, tutasimama daima,
Lulu ya Taji ya Afrika.

Mu nnimi Ennaansi

[kyusa | kolera mu edit source]

Ng'ogyeeko enkyusa y'Oluganda n'Oluswayiri ,oluyimba lweggwanga era luvunnuddwa mu nnimi endala eziwerako ez’omu kitundu.[10]

Ku bbaala munaana zokka obuwanvu, [ A ] "Oh Uganda, Land of Beauty" mu by'omuziki y'emu ku nnyimba z'eggwanga ezisinga obumpi mu nsi yonna,[11][12] awamu n'oluyimba lwa Japan.[13] Bombi Michael Bristow, omuwandiisi w’ekitabo National Anthems of the World,[14] ne Philip Sheppard bazudde oluyimba lw’eggwanga lya Uganda nga lwe lusinga obumpi.[15][16] N’ekyavaamu, ennyiriri eziwera zitera okuyimbibwa nga ziyimbibwa ku mikolo egy’olukale ng’emizannyo gy’omupiira egy’ensi yonna.[11]

Ensonda zag'esigika ezimu zigamba mu bukyamu nti oluyimba luno luweza amabaala mwenda .Kino kiri kityo kubanga y'okusitula ku ntandikwa y'oluyimba kipimo kyakitundu kyokka era bwe kityo tebalibwa nga bbaala eryetongodde .

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. This reference is used twice on this page.
  2. "Uganda country profile". BBC News. BBC. 10 May 2018. Retrieved 14 July 2020.
  3. 1 2 3 This reference is used 4 times on this page.
  4. 1 2 3 Minahan, James B. (23 December 2009). The Complete Guide to National Symbols and Emblems. Vol. 1. ABC-CLIO. p. 929. ISBN 9780313344978.
  5. 1 2 3 4 This reference is used 5 times on this page.
  6. "Uganda". The World Factbook. CIA. 29 June 2020. Archived from the original on January 9, 2021. Retrieved 14 July 2020.
  7. 1 2 3 This reference is used 3 times on this page.
  8. "The National Anthem of Uganda". Embassy of the Republic of Uganda in Japan. Ministry of Foreign Affairs of Uganda. Archived from the original on 15 July 2020. Retrieved 15 July 2020.
  9. Wambi Gulere, Cornelius. Oluyimba olwe Ggwanga Yuganda – The Ugandan National Anthem in Luganda. p. 4.
  10. Gulere, Cornelius W. (8 October 1998). Ugandan National Anthem Translated into 25 Languages.
  11. 1 2 This reference is used twice on this page.
  12. Walker, Peter (18 July 2012). "London 2012 podium planners fight the fear of the upside-down flag". The Guardian. London. Retrieved 15 July 2020.
  13. "Ten things about national anthems". Mail & Guardian. Johannesburg. 21 September 2012. Archived from the original on 15 July 2020. Retrieved 15 July 2020.
  14. Bristow, M. J. (2006). National Anthems of the World. Weidenfeld & Nicolson. ISBN 9781540013002.
  15. Spencer, Clare (27 July 2011). "Is the British national anthem too short?". BBC News Magazine. BBC. Retrieved 15 July 2020.
  16. "An Olympian anthem arrangement". BBC Radio 4 Today. BBC. 1 March 2012. Retrieved 15 July 2020.