Jump to content

Olubuto

Bisangiddwa ku Wikipedia

Template:Infobox medical condition Olubuto olumanyiddwa nga gestation, kye kiseera omwana omu oba okusingawo mw'akula munda mu mukyala . Okufuna embuto eziwera kizingiramu abaana abasukka mu gumu, gamba ng’abalongo.[1] Olubuto lutera kubaawo mu kwegatta, naye luyinza okubaawo nga tuyita mu tekinologiya ow'okuzaala ayambibwako.[2] Olubuto luyinza okuggwa mu kuzaala nga mulamu, okuvaamu embuto, okuggyamu embuto olw'okuleetebwa oba okuzaala omufu . Okuzaala kutera kubaawo nga wa myaka 40 wiiki okuva ku ntandikwa y’ekiseera ekisembayo eky’okugenda mu nsonga (LMP).[3][4] Kino kisukka mu mwenda emyezi – ( gestational age ) nga buli mwezi guweza ennaku 31.[3][4] Bw’okozesa emyaka gy’okuzaala giba nga wiiki 38.[4] Embuto y’ezzadde erikula mu wiiki munaana ezisooka oluvannyuma lw’okuzaala, (wiiki kkumi ez’emyaka gy’olubuto) oluvannyuma lw’ekyo, ekigambo omwana ali mu lubuto kikozesebwa okutuusa lw’azaalibwa.[4] Obubonero bw’okufuna olubuto nga bukyali buyinza okuli obutagenda mu nsonga, amabeere agagonvu, okuziyira n’okusiiyibwa, enjala, n’okufulumya omusulo ennyo. Olubuto luyinza okukakasibwa nga bakeberebwa olubuto .

Olubuto lugabanyizibwamu ebitundu bisatu ebisatu, nga buli kimu kimala emyezi nga 3. Mu lubuto olusooka mulimu okufuna olubuto, nga luno ensigo lwe zizaala eggi.[3] Olwo eggi eryazaala ne ligenda wansi mu nseke ne yeekwata munda mu nnabaana, gye litandikira okukola embuto n'enkwaso.[3] Mu kiseera ky’olubuto olusooka, okusobola okuvaamu olubuto (okufa okw’obutonde okw’embuto oba omwana ali mu lubuto) kuba ku ntikko.[5] Mu makkati g’olubuto olw’okubiri, okutambula kw’omwana ali mu lubuto kuyinza okuwulirwa.[3] Ku wiiki 28, abaana abasukka mu 90% basobola okuwangaala ebweru wa nnabaana singa baweebwa obujjanjabi obw’omutindo ogwa waggulu.[3]

Okulabirira nga tonnazaala kulongoosa ebiva mu lubuto.[6] Okulabirira nga tonnazaala kuyinza okuli okumira asidi wa folic ow’enjawulo, okwewala ebiragalalagala, okunywa taaba, n’omwenge, okukola dduyiro buli kiseera, okwekebeza omusaayi, n’okukeberebwa omubiri buli kiseera . Ebizibu ebiva mu lubuto biyinza okuli obuzibu bwa puleesa, sukaali mu lubuto, okukendeera kw'omusaayi olw'obutaba na kyuma, n'okuziyira n'okusiiyibwa okw'amaanyi . Mu nkola entuufu ey'okuzaala okuzaala kutandika ku bwakwo ng'omukyala ali "ku kiseera". Abaana abazaalibwa nga tebannaweza wiiki 37 " bazaalibwa nga tebanneetuuka " era nga bali mu bulabe bwa maanyi obw'okufuna ebizibu by'obulamu ng'okusannyalala kw'obwongo . Abalongo abazaalibwa wakati wa wiiki 37 ne 39 batwalibwa nga "early term" ate abazaalibwa wakati wa wiiki 39 ne 41 batwalibwa nga "full term".[3] Abalongo abazaalibwa wakati wa wiiki 41 ne 42 batwalibwa nga "late term" ate oluvannyuma lwa wiiki 42 batwalibwa nga " post term ".[3] Okuzaala nga tewannayita wiiki 39 ng’okozesa okuzaala oba okulongoosebwa tekiba kirungi okuggyako nga kyetaagisa olw’ensonga endala ez’obujjanjabi.

Embuto obukadde nga 213 ze zaafuna mu 2012, nga ku zino, obukadde 190 (89%) zaali mu nsi ezikyakula ate obukadde 23 (11%) zaali mu nsi ezaakulaakulana.[7] Omuwendo gw’embuto mu bakyala abali wakati w’emyaka 15 ne 44 guli 133 ku buli bakyala 1,000.[7] Ebitundu nga 10% ku 15% ku mbuto ezimanyiddwa zikoma mu kuvaamu embuto.[5] Mu 2016, ebizibu ebiva mu lubuto byaviirako bamaama 230,600 okufa, nga kino kikendedde okuva ku 377,000 abaafa mu 1990.[8] Ebitera okuvaako mulimu okuvaamu omusaayi, yinfekisoni, endwadde za puleesa ez’olubuto, okulemesebwa okuzaala, n’ebizibu ebiva mu kuggyamu embuto, okuggyamu embuto, oba olubuto olutali mu nnabaana.[8] Mu nsi yonna, embuto 44% tezitegekeddwa.[9] Embuto ezisukka mu kitundu (56%) ezitategekeddwa ziggyibwamu embuto.[9] Mu mbuto ezitali za kigendererwa mu Amerika, abakyala 60% bakozesa eddagala eriziyiza okuzaala okutuuka ku ddaala eritali limu mu mwezi embuto mwe zaali.

Ebiwandiiko ebikozesebwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. Wylie, Linda (2005). Essential anatomy and physiology in maternity care (Second ed.). Edinburgh: Churchill Livingstone. p. 172. ISBN 978-0-443-10041-3. Archived from the original on 10 Gwamwenda(Mutunda) 2017.
  2. Shehan, Constance L. (2016). The Wiley Blackwell Encyclopedia of Family Studies, 4 Volume Set (in Lungereza). John Wiley & Sons. p. 406. ISBN 978-0-470-65845-1. Archived from the original on 10 Gwamwenda(Mutunda) 2017.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 8 Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named NIH2013Def
  4. 1 2 3 4 Abman, Steven H. (2011). Fetal and neonatal physiology (4th ed.). Philadelphia: Elsevier/Saunders. pp. 46–47. ISBN 978-1-4160-3479-7. Archived from the original on 22 May 2021. Retrieved 23 July 2020.
  5. 1 2 The Johns Hopkins Manual of Gynecology and Obstetrics (4 ed.). Lippincott Williams & Wilkins. 2012. p. 438. ISBN 978-1-4511-4801-5. Archived from the original on 10 Gwamwenda(Mutunda) 2017.
  6. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named NIH2013Prenatal
  7. 1 2 Sedgh G, Singh S, Hussain R (September 2014). "Intended and unintended pregnancies worldwide in 2012 and recent trends". Studies in Family Planning. 45 (3): 301–314. doi:10.1111/j.1728-4465.2014.00393.x. PMC 4727534. PMID 25207494.
  8. 1 2 GBD 2016 Causes of Death Collaborators (September 2017). "Global, regional, and national age-sex specific mortality for 264 causes of death, 1980–2016: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2016". Lancet. 390 (10100): 1151–1210. doi:10.1016/S0140-6736(17)32152-9. PMC 5605883. PMID 28919116. {{cite journal}}: |last= has generic name (help)
  9. 1 2 Bearak J, Popinchalk A, Alkema L, Sedgh G (April 2018). "Global, regional, and subregional trends in unintended pregnancy and its outcomes from 1990 to 2014: estimates from a Bayesian hierarchical model". The Lancet. Global Health. 6 (4): e380–e389. doi:10.1016/S2214-109X(18)30029-9. PMC 6055480. PMID 29519649.