Roy Mugerwa
Roy D. Mugerwa (2 Ogwoluberebrye 1942 – 19 Ogwokuna 2019) yali Munnayuganda omusawo w'emitima era nga munoonyereza. Ebintu by’akola mu nsi y’ebyenjigiriza mulimu okubeera Pulofeesa eyawummula mu Makerere University College of Health Sciences mu Kampala, omukugu mu by'emitima mu Uganda , okunoonyereza ku kawuka ka siriimu, n'akafuba n’okufuba okunoonya eddagala erigema akawuka ka siriimu erikola obulungi . [1] [2]
Obuvo bwe
[kyusa | kolera mu edit source]Mugerwa yazaalibwa nga 2 Ogwoluberebrye 1942, bazadde be Yowana Ziryawula ne Maria Namatovu. [2] Yasomera mu St. Mary's College Kisubi mu kumaliriza siniya eyookuna ne siniya eyoomukaaga era yali ku ntikko mu kibiina kye okumala emyaka gyonna omukaaga. Bwe yamaliriza, yaweebwa ekifo mu yunivasite y’e Makerere, yunivasite ya gavumenti esinga obukadde era esinga obunene mu Uganda, era n’amaliriza ddiguli esooka ne ddiguli eyookubiri. Yatendekebwa mu by'obusawo n'eby'omutima mu ddwaaliro e Mulago era n'asomerako ne mu Amerika, Bungereza ne Budaaki . Oluvannyuma yakomawo mu Uganda n’akulaakulanya omulimu gwe mu Kampala, n’aweereza ng’omusomesa mu ddwaaliro ly'eMulago ne Yunivasite y’e Makerere. [1]
Omulimu gwe
[kyusa | kolera mu edit source]Omulimu gwe ogwasooka
[kyusa | kolera mu edit source]Dr. Mugerwa yasooka kukuguka mu kujjanjaba mitima, era kino kye yakola mu ntandikwa y’omulimu gwe. Mu mwaka gwa 1972, y’omu ku banoonyereza abataano abaasooka okutendekebwa mu ddwaaliro lya Mulago Cardiac Clinic, nga lino lye lyasookera ddala mu kitongole kya Uganda Heart Institute (UHI) nga bweyitibwa kati. [3] Dr. Mugerwa teyakoma ku kuba na mulimu mu kutandikawo UHI, naye era yaweereza nga Executive Director ne Director. Mu kaweefube omulala gw’akola mu nsi y’obulamu bw’omutima mu Uganda kwe kuleeta enkola ya echocardiography, okutandikawo eddwaaliro lya puleesa eryasooka mu ggwanga, n’okutandikawo ekibiina ekigatta omutima ekya Uganda Heart Association. [1]
Ekirwadde kya siriimu
[kyusa | kolera mu edit source]Omulimu gwa Dr. Mugerwa yateranga okuva ku by’emitima oluvannyuma lw’okuzuula nti akawuka ka siriimu kaali katuuse mu Uganda. Munnasayansi Wilson Carswell bwe yasooka okukakasa nti waliwo abalwadde ba siriimu mu ddwaaliro e Mulago mu 1984, Dr. Mugerwa yali mu ttiimu eyamwegattako nga bwe bagenda Masaka ne Rakai ne bakizuula nti n’akawuka kaasaasaanira eyo. Baafulumya bye baazuula mu 1985, nga balowooza nti Bannayuganda bano baalina ekirwadde kya ekyalina akabonero k'okukenenya omubiri era nga kalina obubonero bwa Siriimu, nga bakayita Bulwadde bwa Siriimu, wadde nga oluvannyuma kyandizuulwa nti baali bafa mukenenya. [4] Mu Gwekkumi 1985, nga wayiseewo akaseera katono nga bafulumye ekitabo kyabwe ekya Slim Disease, Dr. Mugerwa yeetabye mu musomo ku mukenenya mu masekkati ga Afrika, ogwateekebwawo ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna (WHO). Omusomo guno gwateesa ku ky’okussaawo enkola y’okulondoola akawuka ka mukenenya mu buli nsi ya Afrika, egenda okuvunaanibwa okukakasa nti mukenenya aliwo n’okukung’aanya ebikwata ku mukenenya. [5] [6] Era baassa essira ku kuwasa omukyala omu, okulaga mu lwatu embeera y’omuntu alina akawuka ka siriimu, n’okwongera ku muwendo gw’okukeberebwa akawuka ka siriimu okuliwo. [4]
Mu myaka gya 1980, Dr. Mugerwa yali Dayirekita w’obusawo mu ddwaaliro e Mulago, abalwadde ba mukenenya gye baatuuka ku bitundu 40% mu 1988. Mu kiseera kino, yalwanagana n’okukeberebwa okukebera akawuka ka siriimu, omujjuzo gw’amalwaliro, n’okusoomoozebwa okusalawo okutegeeza abalwadde nti bafa mukenenya, olw’okuvumwavumwa n’okuswala okwali kwetoolodde obulwadde buno. [7] Ebweru w’emirimu gy’eddwaliro, yali omu ku baatandikawo ekibiina kya Uganda- Case Western Reserve University Research Collaboration era n’akwata ekifo ky’omunoonyereza omukulu akulembera okumala emyaka amakumi abiri. [1] Ensonga enkulu mu nkolagana eno yali siriimu n’okusiiga akafuba mu bantu abalina akawuka ka siriimu, era kino kyakolebwa okusinga nga bayita mu kunoonyereza okw’obujjanjabi, okuwa abalwadde obujjanjabi, n’okunoonyereza ku nkola z’obujjanjabi n’okuziyiza. Enkolagana eno eyatandikibwawo mu 1988, n’okutuusa kati. [8] Ku mukolo gw’okujaguza emyaka 20, kyategeezebwa nti enkolagana eno yali ewadde Bannayuganda abasukka mu ataano diguli ez’omutendera ogw’oku ntikko, yafulumya emiko egisukka mu bikumi bibiri mu bitabo ebikebereddwa bannaabwe, era nga gyayanjulwa mu nkuŋŋaana ezisukka mu bikumi bitaano. [9] Dr. Mugerwa era yali mmemba w’ekibiina ekigatta abayivu ekya Academic Alliance for AIDS Care and Prevention in Africa. [10] Yatandikibwawo mu 2001, Omukago gwasobola okuwa obujjanjabi eri abalwadde abalina akawuka ka siriimu, okutendeka abasawo ku ndabirira ya siriimu, okuteekawo enteekateeka okwongera ku kaweefube w’okubunyisa amawulire n’okuziyiza, n’okuwa ebikozesebwa mu laabu. Ekitongole ky’endwadde ezisiigibwa ku yunivasite y’e Makerere kyatema evvuunike mu 2003 okuyambako okutuukiriza kaweefube ono. [11]
Mu kiseera kino, okwekengera okwali kubuusabuusa oba ddala akawuka ka siriimu kaleeta mukenenya kwali kutambula, era bino byawagirwa pulezidenti wa South Afrika, Thabo Mbeki . Mu kuwakanya ebigambo bino eby’abawakanya, bannassaayansi abasukka mu nkumi ttaano baassa omukono ku kiwandiiko kya Durban Declaration mu 2000, ekyalaga okunoonyereza okuwerako okukwataganya akawuka ka siriimu ng’akawuka kokka akaleeta mukenenya. [12] Dr. Mugerwa yalaga obuwagizi bwe eri ennyikira y’ekirangiriro kya Durban bwe yali ku kakiiko akategesi. [13]
Okugezesa okugema akawuka ka siriimu
[kyusa | kolera mu edit source]Okuva mu 1999 okutuuka mu 2002, Dr. Mugerwa yakola okugezesa eddagala eriyinza okugema akawuka ka siriimu mu Uganda, nga lye lyasoose mu Afrika. [1] [14] Waaliwo okweraliikirira ku bulamu bwa bannakyewa abaawandiikibwa, naye ebisaanyizo by’empisa ebya b[14]ulijjo byalekebwawo olw’obwetaavu bw’okugema mu bwangu nga bwe kisoboka. Uganda yalina akawuka ka siriimu nga 20% mu 1998, era bannansi abasinga tebaasobola kwesasulira ddagala eriweweeza ku siriimu eryetaagisa okutangira mukenenya. [15] Kyokka essuubi ly’okugezesa eddagala erigema teryali lya bwereere. Waaliwo okutya olw’obulungi bw’eddagala lino mu bya ssaayansi, abagema okukeberebwa mu bukyamu nga balina akawuka ka siriimu, n’okukozesa Bannayuganda ng’embizzi za guinea mu kugezesa okw’akabi okwandigasizza amawanga g’obugwanjuba gokka. [16]
Eddagala lino (eryatuumibwa ALVAC 205) lyakeberebwa ku Bannayuganda amakumi ana abatalina siriimu, kyokka ne liyimirizibwa mu mutendera I oluvannyuma lw’okugema okupya okutandika okufaayo ennyo. [14] Emabegako waaliwo okubuusabuusa oba ebika bya siriimu eby’enjawulo byandibadde byetaaga okugema okw’enjawulo, naye bannakyewa abaafuna eddagala eriweweeza ku siriimu erya ALVAC 205 (eryakolebwa okulwanyisa ekika kya B) baakola omusaayi ogwalaga okuziyiza ebika bya A ne D nabyo. Kino kyalaga nti eddagala erimu erigema akawuka ka siriimu liyinza okuba nga likola bulungi ku bika bya siriimu ebiwerako. [17]
Obulamu bwe obw’obuntu
[kyusa | kolera mu edit source]Mugerwa yali mufumbo ne Rosemary Kibulo Mugerwa omusawo w’omubiri era baazaala abaana kkumi n’omu bombi. Bangi ku bo baagoberera ekyokulabirako kya bazadde baabwe era ne bakola n’emirimu gy’obusawo. [1] Ebweru w’omulimu gwe, yali musuubuzi era nga mulimi. Mukyala we yamusooka mu kufa mu Ogwekkuminoogumu 2018. [2]
Okufa kwe
[kyusa | kolera mu edit source]Mugerwa yafa nga 19 Ogwokuna 2019, mu ddwaliro e Nakasero mu Kampala. Mu kiseera we yafiira, yali Pulofeesa Emeritus mu yunivasite y’e Makerere, era gye yali agenze okusoma n’akola pulogulaamu z’okunoonyereza. Kigambibwa nti yali alina ekiwuubaalo ekyavaako endwadde endala okutandika. Yaziikiddwa ku kyalo Meru, ekisangibwa mu Southwestern Uganda. [2]
Ebitabo bye ebirondeddwamu
[kyusa | kolera mu edit source]- Serwadda, D.; Sewankambo, N.K.; Carswell, J.W.; Bayley, A.C.; Tedder, R.S.; Weiss, R.A.; Mugerwa, R.D.; Lwegaba, A.; Kirya, G.B.; Downing, R.G.; Clayden, S.A.; Dalgleish, A.G. (October 1985). "Slim Disease: A New Disease in Uganda and ITS Association with HTLV-III Infection". The Lancet. 326 (8460): 849–852. doi:10.1016/S0140-6736(85)90122-9. PMID 2864575. S2CID 29225611.
- Mugerwa, RD; Marum, LH; Serwadda, D (January 1996). "Human immunodeficiency virus and AIDS in Uganda". East African Medical Journal. 73 (1): 20–6. PMID 8625856.
- Mugerwa, Roy D.; Kaleebu, Pontiano; Mugyenyi, Peter; Katongole-Mbidde, Edward; Hom, David L.; Byaruhanga, Rose; Salata, Robert A.; Ellner, Jerrold J. (26 January 2002). "First trial of the HIV-1 vaccine in Africa: Ugandan experience". BMJ. 324 (7331): 226–229. doi:10.1136/bmj.324.7331.226. PMC 1122137. PMID 11809648.
- Kaleebu, Pontiano; Abimiku, Alash'le; El-Halabi, Shenaaz; Koulla-Shiro, Sinata; Mamotte, Nicole; Mboup, Souleymane; Mugerwa, Roy; Nkengasong, John; Toure-Kane, Coumba; Tucker, Tim; Wassenaar, Douglas; Williamson, Carolyn; Wolday, Dawit (2 December 2008). "African AIDS Vaccine Programme for a Coordinated and Collaborative Vaccine Development Effort on the Continent". PLOS Medicine. 5 (12) e236. doi:10.1371/journal.pmed.0050236. PMC 2592353. PMID 19053171.
- Mahan, C. Scott; Walusimbi, Maria; Johnson, Denise F.; Lancioni, Christina; Charlebois, Edwin; Baseke, Joyce; Chervenak, Keith A.; Mugerwa, Roy D.; Havlir, Diane V.; Mayanja-Kizza, Harriet; Whalen, Christopher C.; Boom, W. Henry; Collaboration, for the Uganda-Case Western Research (22 February 2010). "Tuberculosis Treatment in HIV Infected Ugandans with CD4 Counts >350 Cells/mm3 Reduces Immune Activation with No Effect on HIV Load or CD4 Count". PLOS ONE. 5 (2) e9138. Bibcode:2010PLoSO...5.9138M. doi:10.1371/journal.pone.0009138. PMC 2825253. PMID 20179751.
- Jones-López, Edward C.; Ayakaka, Irene; Levin, Jonathan; Reilly, Nancy; Mumbowa, Francis; Dryden-Peterson, Scott; Nyakoojo, Grace; Fennelly, Kevin; Temple, Beth; Nakubulwa, Susan; Joloba, Moses L.; Okwera, Alphonse; Eisenach, Kathleen D.; McNerney, Ruth; Elliott, Alison M. (15 March 2011). "Effectiveness of the Standard WHO Recommended Retreatment Regimen (Category II) for Tuberculosis in Kampala, Uganda: A Prospective Cohort Study". PLOS Medicine. 8 (3) e1000427. doi:10.1371/journal.pmed.1000427. PMC 3058098. PMID 21423586.
Ebijuliziddwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 4 5 6 https://africa-health.com/wp-content/uploads/2019/11/AH-October-2019-40-obituary.pdf
- 1 2 3 4 https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1499006/prof-mugerwas-family-battled-depression
- ↑ http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1314847/mulago-handle-heart-surgery
- 1 2 Iliffe, John. (1998). East African doctors: a history of the modern profession. Cambridge: Cambridge University Press. ISBN 0-521-63272-2. OCLC 38067736.
- ↑ "Workshop on AIDS in Central Africa" (PDF). World Health Organization. October 1985. Retrieved 29 May 2020.
- ↑ Thornton, Robert J. (2008). Unimagined community: sex, networks, and AIDS in Uganda and South Africa. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-94265-3. OCLC 609850137.
- ↑ https://www.washingtonpost.com/archive/lifestyle/wellness/1988/05/24/out-of-africa/070307da-5dbc-4324-b014-eae7db352446/?noredirect=on
- ↑ https://case.edu/medicine/tbru/collaborations-partnerships/uganda-cwru-research-collaboration
- ↑ https://web.archive.org/web/20190423161014/https://www.monitor.co.ug/News/National/688334-752822-ct4dm2z/index.html
- ↑ https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16439324
- ↑ "Archive copy". Archived from the original on 2020-06-10. Retrieved 2025-10-17.
{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link) - ↑ https://www.newyorker.com/magazine/2007/03/12/the-denialists
- ↑ https://doi.org/10.1038%2F35017662
- 1 2 3 http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1056279/aids-drug-test-stopped
- ↑ https://archive.nytimes.com/www.nytimes.com/library/world/africa/100198uganda-aids-vaccine.html
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-9970-25-149-0
- ↑ https://www.newvision.co.ug/news/1056373/single-vaccine-halt-hiv