Jump to content

Uganda Development Corporation

Bisangiddwa ku Wikipedia

Ekitongole kya Uganda Development Corporation (UDC) kitongole kya gavumenti ya Uganda. Kikola ku kutumbula n'okuyambako mu kuleeta enkulaakulana y'amakolero n'ebyenfuna mu Uganda . [1] Kyatandikibwawo mu 1952, era kyasobola okutumbula enkulaakulana y’amakolero mu ggwanga munda era kyagejja bwe kyafuna amakolero agaali gaggyiddwa mu mikono gy'obwannayini okudda mu mikono gya gavumenti ku ntandikwa y’emyaka gya 1970. Kyokka bino byasukka obuzito okusinziira ku busobozi bw'ekitongole, era kyagenda kiddirira mpola bwe kyali tekinnaggyibwawo ddala mu 1998. Ekibiina kino kyaddamu okutondebwawo n’ebigendererwa ebifaanagana mu 2008. [2]

Ebyafaayo byakyo

[kyusa | kolera mu edit source]

Nga Amin tannajja mu buyinza (1952 1971) .

[kyusa | kolera mu edit source]

UDC yatondebwawo gavumenti y'amatwale ga Bungereza mu 1952 "okwanguyiza enkulaakulana y'amakolero n'ebyenfuna bya Uganda". Mu tteeka lya Uganda Development Corporation Act 1952, ekigendererwa kya UDC kyali kya "kutumbula n'okuyamba mu kugaba ensimbi, okuddukanya oba okutandikawo— emirimu emipya; enteekateeka z'okuteekateeka obulungi n'okuzza ku mulembe n'okukola obulungi omulimu gwonna; n'okukola okunoonyereza ku busobozi bw'amakolero n'eby'obugagga eby'omu ttaka mu Uganda." [3] Yaweebwa omugabo ogutandikira ku bukadde bwa pawundi butaano, gwe yakula amangu. [4] Okusinziira ku Roger Falk <Falk, R. 1970. Bizinensi y’okuddukanya emirimu. Penguin Books Ltd.>, omuwi w’amagezi ku nzirukanya y’emirimu mu Bungereza, ng’ekitongole ky’enkulaakulana, Uganda Development Corporation ye yali esinga mu nkola zaayo mu nsi yonna

Mu kiseera Uganda we yafunira obwetwaze mu 1962, alipoota eyawandiikibwa gavumenti ya Bungereza eyali eva mu buyinza ne gavumenti eyayingira era nga yatunulwamuu ne Banka y'ensi yonna yasoma nti "UDC efunye amaanyi okunoonyereza ku bintu bingi ebisoboka mu makolero" wakati mu mbeera y'okubeera n'obutali bumativu mu by'enfuna ku bbeeyi yemmwanyi, Uganda gyeyali era gy'ekyesigamyeko ennyo. [5] Mu kiseera ekyo, UDC yali kimu ku bitongole bya gavumenti ebibiri ebyali bisinga obunene mu gavumenti, "ekintu ekikulu mu nteekateeka y'enkulaakulana y'eggwanga." Lipoota y'emu yasiima enkola ya UDC, n'eyogerako nti, "mu kiseera kino kye kitongole ekitandisi ky'emirimu ekisinga obukulu mu Uganda era nga ky'eyawangudde mu mulimu guno ogusinga okukaluba ogw'okutumbula enkulaakulana." [5] Mu 1965, kyali ky'eyongedde amagoba n'omusolo gwa buli mwaka okuva lwe kyatondebwawo (wadde nga ky'ayambibwako nga kisalirwa ku misolo ) era nga kikozesa (nga mw’otwalidde n’amakampuni amatono) abantu abasukka mu 18,000, nga beenyigira mu pulojekiti ez’enjawulo nga seminti ne ppamba. [4] Okufuga kwa gavumenti mu by’enfuna kwali kweyongera. UDC, eyali ewa emigabo gy’okutandikawo emirimu nga tennaguza bamusigansimbi ab’obwannannyini, kati yaweebwa eddembe mu mateeka okusigaza emigabo egisinga obungi mu kkampuni ze yali eyamba ennyo mu kutandikawo, era n’ekiwandiiko ekya 1970 Nakivubo Pronouncement, ekyakkiriza emigabo okutuuka ku bitundu 60 ku buli 100. [6]

Wansi wa Amin (1971 n'okusukkako mu 1979)

[kyusa | kolera mu edit source]

Oluvannyuma lwa Pulezidenti omuggya Idi Amin okukulemberamu okugoba abantu ba Asia mu Uganda mu 1972, UDC yafuna obuyinza ku bimu ku bitongole ebinene ebyali bifugibwa abo abaagobwa, ku bino n’egattako emigabo gya Bungereza nga 90 egyafugibwa mu ggwanga lino ku nkomerero y’omwaka gwe gumu. Ebintu ebyafunibwa okuva mu ba Asia byali bingi ku bibiina bya Madhvani ne Mehta ebikola amagoba (ng’oggyeeko eby’amakolero ga ssukaali), era okuva mu Bungereza n’ebintu eby’enjawulo omuli ennimiro z'amajaani, kkampuni ekuba ebitabo, ekkolero lya sigala, n’ekkolero ly’enkumbi . [7]

Ennyingiza eyo awamu yandibadde egiwa amagoba ga bukadde bwa ddoola 100 n’okukubisaamu emirundi ebiri eby’obugagga byayo. Kyokka, okukula okw’amangu n’obutaba na bakugu n’abaddukanya emirimu abalina obumanyirivu mu bwangu, byombi byalaga nti ekitongole kino kyali kisoomoozebwa. [7] Enteekateeka ya Uganda ey'okutumbula amakolero yali tefunye buwanguzi mu kutumbula enkulaakulana y'abakozi nga lipoota ya 1962 bwe yali eraga, era obusobozi bw'okutandikawo emirimu mu ggwanga "tebwatumbulwa na kukuzibwa". Obusobozi bwa tekinologiya nabwo tebwaliwo. [8] Mazima ddala, ku nkomerero ya 1973 obwo bwe bwali obunafu obwaleetera UDC okulemwa okufuna lipoota z'ensimbi okuva mu kkampuni zaayo e 14 ku 52, era waaliwo okusika omuguwa mu kisenge ky’olukiiko olufuzi. [7] Ekiwandiiko kya Nakivubo kyasazibwamu era mu makolero agamu UDC yalagirwa okwewala okuba n’emigabo egy’okufuga. [6]

UDC yatandika okukendeera. Yali esukkiridde okugaziya obusobozi bwayo naye nga tesobola kufuga bulungi makolero mangi mwe yali erina emigabo. Olw’ensonga eno, ebitongole bya gavumenti byaddamu okutegekebwa mu 1974 ne bitondawo kkampuni mwenda ezirina emigabo, ekyayongera okunafuya UDC - agamu ku makolero gaayo agasooka okukola amagoba gaggyibwawo, ne gasigala n’ebbanja lye limu naye ng’eby’obugagga bitono. [9] Ekitundu ekyokubiri eky’emyaka gya 1970 we kyatuukira, nga ebitundu byonna ebisobola okukola ebintu bizzeemu okugabibwa, UDC yakendeezebwa n’esigaza abakozi nga batono ddala nga baali basinziira ku kitebe kyayo. [10]

Oluvannyuma lwa Amin (1979 okutuusa kati)

[kyusa | kolera mu edit source]

Olw’okulwanagana mu by’enfuna okwali kweyongera, mu 1982 gavumenti ya Obote eyayingira yasalawo okusumulula ebyenfuna, n’ezzaayo kkampuni ezimu eza gavumenti eri abaali bannannyini zo, omuli n’amakampuni amanene ag’omu Asia. [9] Kkampuni endala ezimu ezaafugibwa eggwanga, ezaawukana ku UDC mu 1974, zaddizibwayo mu kaweefube ow’obwereere okutumbula obuyiiya. [10]

Okuddamu okutegeka emirimu

[kyusa | kolera mu edit source]

Etteeka eryaddamu okutondawo UDC we lyatuukira mu palamenti ya Uganda mu 2015, ekyasigalawo eky’obugagga kimu kyokka eky’omulembe, Lake Katwe Salt Works, mu Disitulikiti y’e Kasese . [2]

Ensimbi empya, nga essira liteekeddwa ku nkolagana ya gavumenti n’ebitongole by’obwannannyini, mulimu Kalangala Infrastructure Development Project, nga guno gwe mukago wakati wa UDC, IDC ya South Afrika ne InfraCo Holdings, eya Bungereza. [2] Ensimbi obukadde bwa doola za Amerika 50, mulimu ebbibiro ly’amasannyalaze ag’omugatte gw’enjuba/ebbugumu, okugula emmeeri bbiri okugatta ekizinga kino n’olukalu, okussa amasannyalaze ku kizinga Bugala, ekisinga obunene mu bizinga by’ebizinga bya Ssese, okukola enkola y’okugabira amazzi ku kizinga kino n’okukulaakulanya ekyuma ekiweza 66 kilometres (41 mi), omukutu gw’enguudo ez’amayinja ku kizinga. [11]

Pulojekiti endala empya ezikolebwa wansi wa UDC kuliko Kiira Motors Corporation, Soroti Fruit Processing Factory n’okutandikawo kkampuni empya; Kampuni y'ennyonyi eya Uganda National Airlines Company . UDC era erina emigabo 32 ku 100 mu kkolero lya ssukaali erya Atiak . [2] [12]

Pulojekiti ezaali ezookukolebwa mu biseera eby’omu maaso mealimu (a) Moroto Ateker Cement Company Limited, (b) Lake Victoria Glass Works Limited ne Isingiro Fruit Factory . [12] Mu Gwokuna 2019, pulezidenti Yoweri Museveni yatongoza okufulumya eby’amaguzi mu kkolero lya Soroti Fruit Processing Factory, nga lino lya bukadde bwa ddoola za Amerika 13.4 nga ebitundu 80 ku 100 bya UDC. [13]

Ekifo ky’okusiga ensimbi

[kyusa | kolera mu edit source]

Ensimbi eziteekeddwa mu mirimu okuva mu Gwomunaana 2020, ziwandiikiddwa mu kipande kino wammanga: [14]

Ekitongole ky'enkulaakulana ekya Uganda Development Corporation Ekitongole ky'okusiga ensimbi
Nnamba Okusiga ensimbi Obwannannyini bwa UDC Gwebaali bakwatagana naye Obwannannyini bw’agwe bakwatagana naye
1. 1. Ekkolero erirongoosa ebibala bya Soroti Ebitundu 80% Ekibiina ky'obwegassi eky'abalimi b'ebibala mu Teso Tropical Ebitundu 20%
2. 2. Ekkolero lya Sukaali erya Atiak Ebitundu 40% Kkampuni ya Horyal Investments Holding Company Limited Ebitundu 60%
3. 3. Ekitongole ekivunaanyizibwa ku by’obutonde ekya Kalangala Infrastructure Services Limited Ebitundu 45.7% Ebitongole bya InfraCo Holdings Ebitundu 54.3%
4. 4. Kkampuni ya Caayi mu Kigezi Highland Ensimbi za Liizi

Obukulembeze bwakyo

[kyusa | kolera mu edit source]

We bwatuukira mu Gwekkuminoogumu 2021, abantu bano wammanga be baali ku olukiiko olufuzi olwa UDC. [15]

  1. Godfrey R. Ruhurira: Ssentebe
  2. Geraldine Ssali Busuulwa
  3. Francis Ogwang
  4. Edward Nyatia
  5. Barbara Mulwana
  6. Omuyimbi Dorothy Masifa Ochela
  7. Patrick Birungi: Akulira emirimu
  8. Okutuumibwa amannya: Omukiise wa minisitule y’ebyensimbi.

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]

Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=View-,UDC%20(3%20July%202013).,-Issues
  2. 1 2 3 4 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,The%20Report%20Company%20(13%20October%202015).,-Issues
  3. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Gann%2C%20Lewis%20H.%3B%20Duignan%2C%20Peter%20(1975).,-Issues
  4. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Davis%2C%20H.%20David%2C%20ed.,-Issues
  5. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Obwona%2C%20Marios%20B.%20(1996).,-Issues
  6. 1 2 3 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,J%C3%B8rgensen%2C%20Jan%20Jelmert%20(1981).,-Issues
  7. "Archive copy" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2016-03-04. Retrieved 2025-10-11.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  8. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Balunywa%2C%20W.%20(August%202000).,-Issues
  9. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Okuku%2C%20Juma%20A.%20(18%20December%202008).,-Issues
  10. https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=View-,Kitatta%20Kaaya%2C%20Sadaab%20(12%20February%202013).,-Issues
  11. 1 2 https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=on%20this%20page.-,Martin%20Luther%20Oketch%2C%20and%20Rainher%20Ojon%20(26%20June%202018).,-Issues
  12. https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=View-,Food%20Business%20Africa%20(4%20January%202019).,-Issues
  13. https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=View-,Uganda%20Development%20Corporation%20(5%20August%202020).,-Issues
  14. https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Uganda+Development+Corporation#:~:text=View-,Nicholas%20Agaba%20(23%20November%202021).,-Issues