Jump to content

User:Reign Evert/Yoweri Museveni

Bisangiddwa ku Wikipedia

Bwiino aha muhandikyi

1971–1979: Orwiiga rwokujuna eihanga n’okubinga Amin

[kyusa | kolera mu edit source]

Amahe g’obuhangangukye agabire nigahakanisa Idi Amin gakarumba Uganda kuruga Tanzania omuri September ya 1972 beitu garemesebwa. [1] Omuri October, Tanzania na Uganda bakata omukono aha ndagaano ya Mogadishu eyabeire nezibira abaheekyera kukozesa eitaka rya Tanzania kurumba Uganda. Museveni akataana n'orwiiga orurikuhatana na gavumenti yatandikaho ekibiina kya Front for National Salvation (FRONASA) omu gwa 1973. Omu August y’omwaka nigwo gumwe, akashwera Janet Kainembabazi .

Omu October 1978, amahe ga Uganda gakarumba Kagera Salient omu matemba ga Tanzania, gatandika orutaro rwa Uganda na Tanzania . Purezidenti wa Tanzania, Julius Nyerere akaragyira ihe rya Tanzania People's Defence Force (TPDF) kutabaara n'okukunganya abanya-uganda abarikuhakanisa gavumenti okurwanisa gavumenti ya Amin. Museveni akashemererwa entunguka egyi. Omu December ya 1978 Nyerere akageita Museveni n'amahe gye aha mahe ga Tanzania ahansi ya Brigadier Silas Mayunga . Script error: No such module "Footnotes". [2] Museveni n'amahe gye ga FRONASA bwanyima bakashagara Abatanzania mu kiire k'okutabaara Uganda . Akaba ariho bari kukwata n’okucwijura Mbarara omu February 1979, kandi aketaba omu kampeyini ya Western Uganda eya 1979 . Script error: No such module "Footnotes".

Omu bikwekweto ebi, omu muringo ogundi akaba amara obwiire bwe omu irwaniro Tanzania . Kuyabeire ari Tanzania, akateisa aha nkoragana y’ebibiina by’abaheekyera bitari bimwe na bimwe ebyabire nibihaakanisa Amin obwo otireho nyentsya y'obutegyekyi bwa Uganda n'abanyabutegyekyi ba Tanzania n’abandi ab’orwiiga orukuhatana na gavumenti omu Uganda nka Obote. Akakora kihango omu rukiiko rwa Moshi Conference orwaresireho okwegita kwaba ab’orwiiga oruhakani nka Uganda National Liberation Front (UNLF). Yusuf Lule akarondwa ahabwa Ishentebe bwa UNLF obwo arikureebwa nkowabire nayija kuba Purezidenti wa Uganda ahanyima y'okuhekuura Amin . Museveni tarashemezibwe ebyarugyire omu rukiiko orwe, we arikwikyiriza ngu we nabakurasi be okubataraheirwe kujwekyera kurikumara. Script error: No such module "Footnotes".

1980–1986: Orutaro rwa Uganda orwo mu kyishaka

[kyusa | kolera mu edit source]
Ekyijutsyo ky'amahe omu Paaka - Ekyahibweyo muka Purezidenti Museveni - Entebbe - Uganda

Obote II n’ihe rya National Resistance Army

[kyusa | kolera mu edit source]

Ahanyima y'okuhekuura Amin omu 1979 nan’okuteera akaruuru(oku bingyi babanganiseho) okwagarwire Milton Obote omu aha ngoma mu 1980, Museveni akagaruka omu Uganda n’abahagyizi be okukung’aanya obuhagyizi mu biigo byabo eby’omu byaaro omu mashuuma n’oburengye-bw'eizooba bw’amashuumaa kutandikaho ihe rya Popular Resistance Army (PRA). Bakanaama kubandira gavumenti ya Obote ey’akabiri (Obote II) n’amahe gaayo aga Uganda National Liberation Army (UNLA). Obuheekyera bukatandika n’okurumba engango yebikwaato byamahe omu disiturikiti y’e Mubende ahakya 6 February 1981. Bwanyima y'ekibiina kya PRA kwegitaana n'ekyibiina kya Yusufu Lule ekya Uganda Freedom Fighters, kuhangaho ihe rya National Resistance Army (NRA) n'itaagyi ryaakyo ry'obotugyekyi ekya National Resistance Movement (NRM). Ebikoosi by'abaheekyera ebindi bibiri ebirimuUganda National Rescue Front (UNRF) eyabire eri Uganda National Army (FUNA) bikamashaana namahe ga Obote. FUNA ekanogorerwa omu kyicweekwa kya West Nile kuruga omu bisigarira by’abahagyizi ba Amin.

Ekibiina kya NRA/NRM ekakora "Entebekanisa y'enshonga ikumi" eyabire eri eyokukozesebwa baheza kukwata gavumenti erikukwata aha:demokurase; oburinzi; okunyweza obumwe bw’enganda; okurwanirira okwetegyeka kw’eihanga; okwombeka ebyentasya ebyetongwire kandi bikwebisaho; okubutuura empeereza y’embeera z’abantu; okumaraho oburi bw’enguzi n’okukozesa kubi obushoborozi; okutereeza obutari buringaniza; okukorengana n’amahanga ga Afrika agandi ; n'ebyentatsya byorujwangye .

Ekitabo ky'ekitongore ekitatsi ekya Central Intelligence Agency ekya World Factbook nikyikiteebereza ngu gavumenti ya Obote ekarugyiriraho abantu bobutosha bakuhingura omu 100,000 kufa okwetoroora Uganda .

Endagaano ya Nairobi eya 1985

[kyusa | kolera mu edit source]

Ahakya 27 July 1985, okwebaganisamu omu gavumenti ya Uganda People's Congress kyikarugwaho okukwata gavumenti okwahangwirwe owabire ari omuduumizi we, Lieutenant-General Tito Okello, Omucholi. Museveni n'aba NRM/NRA bakanyiiga ahabwa empindahindahinduka ei babire barwanirire kumara emyaka ena "kuhambwa" ekibiina kya UNLA, ekyi baabire nibareeba nk'ekyabire nikyihindagyiza eiziina okuhindagyiza obugabe bw'obuntu mu bwiire bwa Obote II.

Nobuhabire hariho okwekyengyera oku, okwikikana NRM/NRA nk'ekibiina kyikikyiriza okuteisagana kw'obusingye obwo zikuhanurwa akakuku ka Kenya kebembirwe Purezidenti Daniel arap Moi . Okuteisa oku okwabireho kuruga ebiro 26 August okuhitsya 17 December, kukaba buhano kyaretera n'ekarabo kuhwaho Endagaano eyamuheru, eyatirweho omukono omuri Nairobi, ekashaba okukarabirana , okwiha amahe omuri Kampala, okugeita amahe ga NRA na gavumenti, n’okutasya obwebembezi bwa NRA omu rukiiko rw’amahe. Obushonshorekye obu tibarabuhikyirize.[ okujuriza nikwetengwa ]

Orutaro rwa Kampala

[kyusa | kolera mu edit source]

Kuyabire ari omu kuteisana kw'obusingye, Museveni akaba arimu narigyirira General Mobutu Sésé Seko owa Zaire okuzihiza amahe ga Zaire okwetaba omu kuhagyira ekibiina ky’amahe ekya Okello. Ahakya 20 January 1986, amahe enkumi nokurengamu agabeire gari kangwaha ga Amin gagashagyikwaho amahe ga Zaire kutaha omu eitaka rya Uganda. Amahe gakabitahamu bwanyima y’okutendekwa omuri Zaire n’okujurira kuruga owa Okello ebiro ikumi enyima.

Aha kya 22 January, amahe ga gavumenti omuri Kampala gaka gatandikyire kwamuka potoro zago mu bwingyi obwo abaheekyera bakugyira amaani kuruga omuri burengye-bw'eizoobaa n’oburengye-bw'eizooba bw’amashuuma.

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Conciliation
  2. {{cite news}}: Empty citation (help)