Jump to content

User:Rgnpx/Obulwadde bw’okusannyalala mu tulo

Bisangiddwa ku Wikipedia

Template:Infobox medical condition Sleep apnea buzibu bwa tulo nga okuyimirira mu kussa oba ebiseera by’okussa mu ngeri etali ya maanyi nga weebase bitera okusinga ku bya bulijjo.[1] Buli kuyimirira kuyinza okumala sekondi ntono okutuuka ku ddakiika ntono era bibaawo emirundi mingi ekiro.[1] Mu ngeri esinga okumanyibwa, kino kiddiridde okuwuuma okw’amaanyi.[2] Wayinza okubaawo eddoboozi ery’okuziyira oba ery’okufuuwa ng’okussa kuddamu.[1] Olw’okuba obuzibu buno butaataaganya otulo otu bulijjo, abo abakwatibwa bayinza okufuna otulo oba okuwulira nga bakooye emisana.[1] Mu baana kiyinza okuvaako okukola ennyo oba obuzibu mu ssomero.[2]

Sleep apnea eyinza okuba obstructive sleep apnea (OSA) nga okussa kutaataaganyizibwa olw’okuzibikira kw’empewo okutambula, central sleep apnea (CSA) nga okussa bulijjo nga tomanyi kuyimirira buyimirira, oba bino byombi nga bigattiddwa.[1] Obstructive (OSA) y’engeri esinga okumanyibwa.[1] Ebintu ebiyinza okuvaako OSA mulimu okugejja ennyo, ebyafaayo by’amaka agalina embeera eno, alergy, omukutu omutono ogw’okussa, n’okugaziwa kw’amawuggwe.[3] Abantu abamu abalina obulwadde bw’okusannyalala mu tulo tebamanyi nti balina embeera eno.[1] Emirundi mingi kisooka kwetegereza muntu wa mu maka.[1] Obulwadde bw'okusannyalala mu tulo butera okuzuulibwa nga banoonyereza ku tulo otulo.[4] Okuzuula obulwadde bw’okusannyalala mu tulo, emirundi egisukka mu bitaano buli ssaawa girina okubaawo.[5]

Obujjanjabi buyinza okuli okukyusakyusa mu bulamu, okukozesa akamwa, ebyuma ebissa, n’okulongoosebwa.[1] Enkyukakyuka mu bulamu bw’omuntu ziyinza okuli okwewala omwenge, okugejja, okulekera awo okunywa sigala, n’okwebaka ku ludda lw’omuntu.[6] Ebyuma ebissa mulimu okukozesa ekyuma kya CPAP.[6] Awatali bujjanjabi, okusannyalala mu tulo kuyinza okwongera ku bulabe bw’okulwala omutima, okusannyalala, ssukaali, omutima okulemererwa, omutima okukuba obutasalako, omugejjo, n’okutomera mmotoka.[1]

OSA ekosa abantu abakulu 1 ku 6% n’abaana 2%.[7][8] Bukwata abasajja emirundi nga ebiri okusinga abakazi.[7][9] Wadde ng’abantu ku myaka gyonna basobola okukosebwa, businga kubeera mu abo ab’emyaka 55 okutuuka ku 60.[1][7] CSA ekosa abantu abatakka wansi wa 1%.[10] Ekika kya CSA kyayogerwako mu lufumo lw’Abagirimaani olw’ekikolimo kya Ondine ng’omuntu oyo bw’aba yeebase yeerabira okussa.[11]

Ebiwandiiko ebikozesebwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 "Sleep Apnea: What Is Sleep Apnea?". NHLBI: Health Information for the Public. U.S. Department of Health and Human Services. July 10, 2012. Archived from the original on August 19, 2016. Retrieved 2016-08-18.
  2. 1 2 "What Are the Signs and Symptoms of Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
  3. "Who Is at Risk for Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
  4. "How Is Sleep Apnea Diagnosed?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 11 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
  5. De Backer W (June 2013). "Obstructive sleep apnea/hypopnea syndrome". Panminerva Medica. 55 (2): 191–5. PMID 23676959.
  6. 1 2 "How Is Sleep Apnea Treated?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 27 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
  7. 1 2 3 Global Surveillance, Prevention and Control of Chronic Respiratory Diseases: A Comprehensive Approach. World Health Organization. 2007. p. 32. ISBN 9789241563468. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.
  8. Ferri, Fred F. (2014). Ferri's Clinical Advisor 2015: 5 Books in 1. Elsevier Health Sciences. p. 1090. ISBN 9780323084307. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
  9. Al Lawati, Nabil M.; Patel, Sanjay R.; Ayas, Najib T. (January 2009). "Epidemiology, Risk Factors, and Consequences of Obstructive Sleep Apnea and Short Sleep Duration". Progress in Cardiovascular Diseases. 51 (4): 285–293. doi:10.1016/j.pcad.2008.08.001. PMID 19110130.
  10. Auth, Patrick C. (2012). Physician Assistant Review (4 ed.). Lippincott Williams & Wilkins. p. 40. ISBN 9781451171297. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
  11. Yentis, Steven M.; Hirsch, Nicholas P.; Ip, James (2013). Anaesthesia and Intensive Care A-Z: An Encyclopedia of Principles and Practice. Elsevier Health Sciences. p. 428. ISBN 9780702053757. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.