User:Rgnpx/Obulwadde bw’okusannyalala mu tulo
Template:Infobox medical condition Sleep apnea buzibu bwa tulo nga okuyimirira mu kussa oba ebiseera by’okussa mu ngeri etali ya maanyi nga weebase bitera okusinga ku bya bulijjo.[1] Buli kuyimirira kuyinza okumala sekondi ntono okutuuka ku ddakiika ntono era bibaawo emirundi mingi ekiro.[1] Mu ngeri esinga okumanyibwa, kino kiddiridde okuwuuma okw’amaanyi.[2] Wayinza okubaawo eddoboozi ery’okuziyira oba ery’okufuuwa ng’okussa kuddamu.[1] Olw’okuba obuzibu buno butaataaganya otulo otu bulijjo, abo abakwatibwa bayinza okufuna otulo oba okuwulira nga bakooye emisana.[1] Mu baana kiyinza okuvaako okukola ennyo oba obuzibu mu ssomero.[2]
Sleep apnea eyinza okuba obstructive sleep apnea (OSA) nga okussa kutaataaganyizibwa olw’okuzibikira kw’empewo okutambula, central sleep apnea (CSA) nga okussa bulijjo nga tomanyi kuyimirira buyimirira, oba bino byombi nga bigattiddwa.[1] Obstructive (OSA) y’engeri esinga okumanyibwa.[1] Ebintu ebiyinza okuvaako OSA mulimu okugejja ennyo, ebyafaayo by’amaka agalina embeera eno, alergy, omukutu omutono ogw’okussa, n’okugaziwa kw’amawuggwe.[3] Abantu abamu abalina obulwadde bw’okusannyalala mu tulo tebamanyi nti balina embeera eno.[1] Emirundi mingi kisooka kwetegereza muntu wa mu maka.[1] Obulwadde bw'okusannyalala mu tulo butera okuzuulibwa nga banoonyereza ku tulo otulo.[4] Okuzuula obulwadde bw’okusannyalala mu tulo, emirundi egisukka mu bitaano buli ssaawa girina okubaawo.[5]
Obujjanjabi buyinza okuli okukyusakyusa mu bulamu, okukozesa akamwa, ebyuma ebissa, n’okulongoosebwa.[1] Enkyukakyuka mu bulamu bw’omuntu ziyinza okuli okwewala omwenge, okugejja, okulekera awo okunywa sigala, n’okwebaka ku ludda lw’omuntu.[6] Ebyuma ebissa mulimu okukozesa ekyuma kya CPAP.[6] Awatali bujjanjabi, okusannyalala mu tulo kuyinza okwongera ku bulabe bw’okulwala omutima, okusannyalala, ssukaali, omutima okulemererwa, omutima okukuba obutasalako, omugejjo, n’okutomera mmotoka.[1]
OSA ekosa abantu abakulu 1 ku 6% n’abaana 2%.[7][8] Bukwata abasajja emirundi nga ebiri okusinga abakazi.[7][9] Wadde ng’abantu ku myaka gyonna basobola okukosebwa, businga kubeera mu abo ab’emyaka 55 okutuuka ku 60.[1][7] CSA ekosa abantu abatakka wansi wa 1%.[10] Ekika kya CSA kyayogerwako mu lufumo lw’Abagirimaani olw’ekikolimo kya Ondine ng’omuntu oyo bw’aba yeebase yeerabira okussa.[11]
Ebiwandiiko ebikozesebwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 "Sleep Apnea: What Is Sleep Apnea?". NHLBI: Health Information for the Public. U.S. Department of Health and Human Services. July 10, 2012. Archived from the original on August 19, 2016. Retrieved 2016-08-18.
- 1 2 "What Are the Signs and Symptoms of Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- ↑ "Who Is at Risk for Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- ↑ "How Is Sleep Apnea Diagnosed?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 11 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- ↑ De Backer W (June 2013). "Obstructive sleep apnea/hypopnea syndrome". Panminerva Medica. 55 (2): 191–5. PMID 23676959.
- 1 2 "How Is Sleep Apnea Treated?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 27 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- 1 2 3 Global Surveillance, Prevention and Control of Chronic Respiratory Diseases: A Comprehensive Approach. World Health Organization. 2007. p. 32. ISBN 9789241563468. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.
- ↑ Ferri, Fred F. (2014). Ferri's Clinical Advisor 2015: 5 Books in 1. Elsevier Health Sciences. p. 1090. ISBN 9780323084307. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
- ↑ Al Lawati, Nabil M.; Patel, Sanjay R.; Ayas, Najib T. (January 2009). "Epidemiology, Risk Factors, and Consequences of Obstructive Sleep Apnea and Short Sleep Duration". Progress in Cardiovascular Diseases. 51 (4): 285–293. doi:10.1016/j.pcad.2008.08.001. PMID 19110130.
- ↑ Auth, Patrick C. (2012). Physician Assistant Review (4 ed.). Lippincott Williams & Wilkins. p. 40. ISBN 9781451171297. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
- ↑ Yentis, Steven M.; Hirsch, Nicholas P.; Ip, James (2013). Anaesthesia and Intensive Care A-Z: An Encyclopedia of Principles and Practice. Elsevier Health Sciences. p. 428. ISBN 9780702053757. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.