User:Rgnpx/Obulwadde bw’okusannyalala mu tulo
| Sleep apnea | |
|---|---|
| Other names | Sleep apnoea, sleep apnea syndrome |
| Obstructive sleep apnea | |
| Pronunciation | Template:Ubl |
| Medical specialty | Otorhinolaryngology, sleep medicine |
| Obubonero | Pauses in breathing or periods of shallow breathing during sleep, snoring, tired during the day[1][2] |
| Complications | Heart attack, stroke, diabetes, heart failure, irregular heartbeat, obesity, motor vehicle collisions[1] |
| Usual onset | 55–60 years old[1][3] |
| Types | Obstructive sleep apnea (OSA), central sleep apnea (CSA), mixed sleep apnea[1] |
| Risk factors | Overweight, family history, allergies, enlarged tonsils[4] |
| Diagnostic method | Overnight sleep study[5] |
| Treatment | Lifestyle changes, mouthpieces, breathing devices, surgery[1] |
| Frequency | 1–6% (adults), 2% (children)[3][6] |
Sleep apnea buzibu bwa tulo nga okuyimirira mu kussa oba ebiseera by’okussa mu ngeri etali ya maanyi nga weebase bitera okusinga ku bya bulijjo.[1] Buli kuyimirira kuyinza okumala sekondi ntono okutuuka ku ddakiika ntono era bibaawo emirundi mingi ekiro.[1] Mu ngeri esinga okumanyibwa, kino kiddiridde okuwuuma okw’amaanyi.[2] Wayinza okubaawo eddoboozi ery’okuziyira oba ery’okufuuwa ng’okussa kuddamu.[1] Olw’okuba obuzibu buno butaataaganya otulo otu bulijjo, abo abakwatibwa bayinza okufuna otulo oba okuwulira nga bakooye emisana.[1] Mu baana kiyinza okuvaako okukola ennyo oba obuzibu mu ssomero.[2]
Sleep apnea eyinza okuba obstructive sleep apnea (OSA) nga okussa kutaataaganyizibwa olw’okuzibikira kw’empewo okutambula, central sleep apnea (CSA) nga okussa bulijjo nga tomanyi kuyimirira buyimirira, oba bino byombi nga bigattiddwa.[1] Obstructive (OSA) y’engeri esinga okumanyibwa.[1] Ebintu ebiyinza okuvaako OSA mulimu okugejja ennyo, ebyafaayo by’amaka agalina embeera eno, alergy, omukutu omutono ogw’okussa, n’okugaziwa kw’amawuggwe.[4] Abantu abamu abalina obulwadde bw’okusannyalala mu tulo tebamanyi nti balina embeera eno.[1] Emirundi mingi kisooka kwetegereza muntu wa mu maka.[1] Obulwadde bw'okusannyalala mu tulo butera okuzuulibwa nga banoonyereza ku tulo otulo.[5] Okuzuula obulwadde bw’okusannyalala mu tulo, emirundi egisukka mu bitaano buli ssaawa girina okubaawo.[7]
Obujjanjabi buyinza okuli okukyusakyusa mu bulamu, okukozesa akamwa, ebyuma ebissa, n’okulongoosebwa.[1] Enkyukakyuka mu bulamu bw’omuntu ziyinza okuli okwewala omwenge, okugejja, okulekera awo okunywa sigala, n’okwebaka ku ludda lw’omuntu.[8] Ebyuma ebissa mulimu okukozesa ekyuma kya CPAP.[8] Awatali bujjanjabi, okusannyalala mu tulo kuyinza okwongera ku bulabe bw’okulwala omutima, okusannyalala, ssukaali, omutima okulemererwa, omutima okukuba obutasalako, omugejjo, n’okutomera mmotoka.[1]
OSA ekosa abantu abakulu 1 ku 6% n’abaana 2%.[3][6] Bukwata abasajja emirundi nga ebiri okusinga abakazi.[3][9] Wadde ng’abantu ku myaka gyonna basobola okukosebwa, businga kubeera mu abo ab’emyaka 55 okutuuka ku 60.[1][3] CSA ekosa abantu abatakka wansi wa 1%.[10] Ekika kya CSA kyayogerwako mu lufumo lw’Abagirimaani olw’ekikolimo kya Ondine ng’omuntu oyo bw’aba yeebase yeerabira okussa.[11]
Ebiwandiiko ebikozesebwa
[kyusa | kolera mu edit source]- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 "Sleep Apnea: What Is Sleep Apnea?". NHLBI: Health Information for the Public. U.S. Department of Health and Human Services. July 10, 2012. Archived from the original on August 19, 2016. Retrieved 2016-08-18.
- 1 2 3 "What Are the Signs and Symptoms of Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- 1 2 3 4 5 Global Surveillance, Prevention and Control of Chronic Respiratory Diseases: A Comprehensive Approach. World Health Organization. 2007. p. 32. ISBN 9789241563468. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.
- 1 2 "Who Is at Risk for Sleep Apnea?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 26 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- 1 2 "How Is Sleep Apnea Diagnosed?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 11 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- 1 2 Ferri, Fred F. (2014). Ferri's Clinical Advisor 2015: 5 Books in 1. Elsevier Health Sciences. p. 1090. ISBN 9780323084307. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
- ↑ De Backer W (June 2013). "Obstructive sleep apnea/hypopnea syndrome". Panminerva Medica. 55 (2): 191–5. PMID 23676959.
- 1 2 "How Is Sleep Apnea Treated?". NHLBI. July 10, 2012. Archived from the original on 27 August 2016. Retrieved 18 August 2016.
- ↑ Al Lawati, Nabil M.; Patel, Sanjay R.; Ayas, Najib T. (January 2009). "Epidemiology, Risk Factors, and Consequences of Obstructive Sleep Apnea and Short Sleep Duration". Progress in Cardiovascular Diseases. 51 (4): 285–293. doi:10.1016/j.pcad.2008.08.001. PMID 19110130.
- ↑ Auth, Patrick C. (2012). Physician Assistant Review (4 ed.). Lippincott Williams & Wilkins. p. 40. ISBN 9781451171297. Archived from the original on 2019-05-20. Retrieved 2017-09-11.
- ↑ Yentis, Steven M.; Hirsch, Nicholas P.; Ip, James (2013). Anaesthesia and Intensive Care A-Z: An Encyclopedia of Principles and Practice. Elsevier Health Sciences. p. 428. ISBN 9780702053757. Archived from the original on 2019-05-19. Retrieved 2017-09-11.