Ebyenjigiriza mu Uganda

Bisangiddwa ku Wikipedia
Abayizi mu Uganda.

Enkola ya ebyenjigiriza mu Uganda erina ensengeka y'emyaka 7 egya obuyigirize bwa pulayimale, emyaka 6 egya obuyigirize bwa siniya (nga egabanyizibwamu emyaka 4 egya siniya eya wansi n'emyaka 2 wa siniya eya waggulu), n'emyaka 3 okutuuka ku 5 egya obuyigirize obw'oluvannyuma lwa siniya.[1] Ebyenjigiriza mu Uganda biddukanyizibwa mu Olungereza. All through out the levels in the education structure, modulo zisomesebwa era ne zeekenneenyezebwa mu Lungereza. Gavumenti ya Uganda ekkiriza ebyenjigiriza ng’eddembe ly’obuntu ery’omusingi era ekyagenda mu maaso n’okufuba okuwa abaana bonna mu ggwanga okusomesa pulayimale ku bwereere. Wabula ensonga ezikwata ku nsimbi, teacher training, abantu b’omu byalo, n’ebifo ebitali bimala bikyagenda mu maaso n’okulemesa enkulaakulana y’ebyenjigiriza mu Uganda.[2] Abawala mu Uganda basosolwa mu ngeri etasaana mu by’enjigiriza; boolekagana n’ebizibu ebikakali nga bagezaako okufuna obuyigirize era kirese abakyala nga tebalina ddembe, wadde nga gavumenti efubye okuziba ekituli.[3]

Ebyenjigiriza ebya pulayimale[kyusa | edit source]

Omukulu w'essomero lya Nsaasa Primary School azzeemu ekibuuzo eri omukozi

Enkola y’ebyenjigiriza eriwo kati emanyiddwa nga Universal Primary Education (UPE), ebaddewo okuva mu 1997, era okuleetebwa kwayo kwava ku demokulasiya n’okulonda okuggule, kubanga waaliwo obuwagizi bw’abantu eri ebyenjigiriza eby’obwereere.[4][4] Mu 1999 waaliwo mi mukaaga llyon abayizi abafuna obuyigirize bwa pulayimale, bw’ogeraageranya n’obukadde bubiri bokka mu 1986. Omuwendo gwalinnyisibwa mu 1997 ng’okusoma kwa pulayimale okw’obwereere kuweebwa abaana bana buli maka. Okusinziira ku UgStandard, ekimu ku bitabo ebirina obuyinza mu Uganda, abamu bokka ku bayizi abamaze pulayimale be bagenda mu maaso n’okusoma siniya ey’engeri yonna.[5]

Kino kisinziira ku kuyita ebigezo byabwe ebya Primary Leaving Examinations (PLE).

Uganda y’emu ku nsi East Africa ezikyakula, eriko ensalo ne Tanzania, Rwanda, Democratic Republic of the Congo, South Sudan, ne Kenya. Kitudde 236,040 square kilometres (91,140 sq mi) era nga kirimu abantu 26,404,543.[6] Okusinziira ku CIA World Fact Book 2004, abantu baayo abasoba mu 80 ku buli 100 bali mu byalo era abantu 35% babeera wansi w'omuggo gw'obwavu. [7] Ekibiina ky’Amawanga Amagatte kyalaga embeera eriwo kati embeera ya Uganda ne gavumenti yaayo etali nnywevu n'abantu abatawaanyizibwa nga "ekizibu ky'obuntubulamu ekisinga obubi mu nsi yonna."<ref name=":5">{{Cite journal|last=Moyi|first=Peter1, moyi@mailbox.sc.edu|date =August 2013|title=Okugenda mu masomero ga pulayimale n'okumaliriza mu... Abaana mu myaka gya siniya eya wansi mu Uganda|url=http://search.ebscohost.com/login.aspx?direct=true&db

Ebiwandiiko ebikozesebwa[kyusa | edit source]

  1. Ssebwami, Javira (2021- 02-05). "Ebyenjigiriza mu Uganda". {{cite news}}: Check date values in: |date= (help); Unknown parameter |olunaku-okutuuka= ignored (help); Unknown parameter |omulimu= ignored (help)CS1 maint: url-status (link)
  2. .org/country/uganda "Ebyenjigiriza mu Uganda". www.globalpartnership.org. Retrieved 2017-11-13. {{cite web}}: Check |url= value (help)
  3. Abidogun, Jamaine (ed.). "Kaweefube w'okumalawo abakyala n'obwavu mu Uganda: Lwaki okumalawo obwavu bw'ekikula ky'abantu kukyali wala?". Education, Creativity, and Economic Empowerment mu Afrika. pp. 43–52. ISBN 978-1-137-43849-2. {{cite book}}: Missing |editor1= (help); Unknown parameter |asembayo= ignored (help); Unknown parameter |asooka= ignored (help); Unknown parameter |ekifo= ignored (help); Unknown parameter |omufulumya= ignored (help); Unknown parameter |omuwandiisi-asembayo= ignored (help); Unknown parameter |omuwandiisi-asooka= ignored (help); Unknown parameter |omwaka= ignored (help)
  4. 4.0 4.1 Stasavage, David (2005). "Omulimu gwa Demokulasiya mu Uganda okugenda mu by'enjigiriza ebya pulayimale ebya bonna" (PDF). The Journal of Modern African Studies. doi:10.1017/S0022278X04000618. JSTOR 3876259. S2CID 15216417. {{cite journal}}: Unknown parameter |ensonga= ignored (help); Unknown parameter |olupapula= ignored (help); Unknown parameter |omuzingo= ignored (help)</ ref> Wadde nga esuubiza okutumbula mu kwewandiisa, ensonga z’ensimbi n’enteekateeka zikyagenda mu maaso n’okutawaanya UPE.<ref>Javira, Ssebwami (2021-02-05). "10 important facts okumanya ebikwata ku byenjigiriza mu Uganda". UgStandard (in Lungereza). Retrieved 2021-02-05.
  5. Ssebwami (2021-02-05). "Embeera y'ebyenjigiriza ebya pulayimale mu Uganda". Retrieved 2021- 02-05. {{cite web}}: Check date values in: |access-date= (help); Unknown parameter |esooka= ignored (help); Unknown parameter |olulimi= ignored (help); Unknown parameter |omukutu= ignored (help)
  6. CIA, "CIA World Fact Book, 2004/Uganda ", Central Intelligence Agency of the United States, 1 January 2003
  7. Ngaka, Willy1 (December 2006). com/login.aspx?direct=true&db=eue&AN=24978704&site=eds-live "Okuyiga okw'obwegassi mu nkola y'ebyenjigiriza ebya pulayimale eya bonna". International Journal of Learning. 13 (8): 171–178. {{cite journal}}: Check |url= value (help)