Lilongwe

Bisangiddwa ku Wikipedia

Lilongwe (UK: /lɪˈlɒŋweɪ/, US: /-wi, lɪˈlɔːŋweɪ, Chewa) kibuga ekikulu era ekibuga ekisingayo okubaamu abantu mu ggwanga lya Africa erya Malawi.[1] Erina abantu 989,318 okusinziira ku kubala abantu okwa 2018, okuva ku bantu 674,448 mu 2008. Mu 2020 omuwendo ogwo gwali 1,122,000.[2] Ekibuga kiri mu kitundu ky'omu masekkati ga Malawi, mu disitulikiti y'erinnya lye limu, okumpi n'ensalo ne Mozambique ne Zambia, era kye kifo ekikulu eky'ebyenfuna n'eby'entambula mu masekkati a Malawi.[3] Kyatuumibwa erinnya okusinziira ku Mugga Lilongwe.

Ebyafaayo[kyusa | edit source]

Lilongwe yasooka kutandikibwawo ng'ekyalo ky'omukulembeze w'ekitundu Njewa mu 1902.[4] Yafuuka ekitebe ky'obukulembeze mu 1904.[5] Mu myaka gya 1920, ekifo ky'enkulungo egatta y'enguudo ennene ez'enjawulo kyayongera obukulu bwakyo ng'ekifo ekikulu ekyeby'obulimi mu Central Region Plateau.[6]

Ng'ekifo ky'obusuubuzi, Lilongwe yakakasibwa mu butongole ng'ekibuga mu 1947.[7] Oluvannyuma lw'okufuna obwetwaze, yeeyongera okukula n'efuuka ekifo ekikulu eky'obusuubuzi mu kitundu kya Malawi eky'omu masekkati.

Mu 1965, pulezidenti wa Malawi eyasooka, Hastings Kamuzu Banda, yalonda ekifo kino ng'ekifo ekikulaakulana mu by'enfuna mu bukiikakkono ne mu masekkati ga Malawi.[8]

Lilongwe yafuuka ekibuga ekikulu ekya Malawi mu 1975, nga kidda mu kifo ky'ekibuga ekikulu ekyasooka, Zomba.[6][9] Ofiisi za gavumenti zaatwalibwa e Lilongwe mu 2005.[10]

Pulojekiti z'enkulaakulana mu myaka gya 1970 ne 1980 zaalimu okuzimba ekisaawe ky'ennyonyi ekya Lilongwe International Airport, ekiweereza kibuga; ekkubo ly'eggaali y'omukka eya Salima ebuvanjuba n'ensalo ya Zambia ku lw'ebugwanjuba; ebifo by'amakolero mu kitundu ky'ekibuga eky'obukiika kkono; n'enteekateeka y'okulima sigala mu Central Region Plateau.[8] Omuwendo gw'abantu b'e Lilongwe gweyongera bungi .

Omuwendo gw'abantu mu kibuga gweyongera ku musinde ogwa waggulu, nga buli mwaka gweyongera ebitundu 4.3%.[3]

Ebyafaayo[kyusa | edit source]

Enteekateeka y'okuzimba Lilongwe yasooka kufulumizibwa mu 1955, ng'okusalawo tekunnaba kukolebwa mu 1965 okukyusa ekibuga ekikulu okuva e Zomba okudda e Lilongwe. Ekigendererwa ky'okukyusa kyali kya kulongoosa enkola ya Gavumenti ng'egatta obukulembeze bwa Gavumenti ey'Omu Masekkati mu kibuga kimu n'okukubiriza enkulaakulana mu Disitulikiti ez'Omu Masekkati n'obukiika kkono ng'eteekawo ekitundu ekikulu eky'okukulaakulana mu masekkati g'eggwanga. Abawi b'amagezi baalondebwa okuteekateeka enteekateeka ya Lilongwe , eyaggwa mu 1968. Enkola nyingi zatondebwawo mu nteekateeka enkulu gyateekebwawo mu nteekateeka ezaddirira. Enkola eyasooka yali ya Lilongwe Outline Zoning Plan 1969. Yategekebwa okusobola okuteekawo ebiteeso ebingi eby'enteekateeka enkulu n'okukyusa ebintu Gavumenti bye yalowooza nti tebirina mugaso.

Enteekateeka ya Lilongwe Outline Zoning yakulembera obwangu bw'enkulaakulana y'ekibuga ekikulu. Ekibuga ekirimu ebifo eby'enjawulo kyateekebwawo okwewala obuzibu bw'omujjuzo obusobola okumeruka mu kibuga . Ekigendererwa kyali kukuŋŋaanya ebifo by'okubeeramu, eby'emirimu, n'eby'obuweereza okwetooloola buli kifo, okusobola okukendeeza ku bwetaavu bw'okutambula olugendo oluwanvu. Waaliwo ebifo ng'ebyo bina, era buli kimu kyali kitwalibwa ng'ekitundu ekimu eky'ekibuga.

(a) Old Town Primary Commercial Center, ekirimu obubuga bwa nnabansasaana obwatandikibwawo mu Area 2 (Bwalonjobyu) ne Area 3 (Kang'ombe)
(b) Ekibuga ekikulu, ekiweereza ku kitundu kya Capital Hill
(c) Kanengo Primary Commercial Center mu kitundu 25/2 (Bvunguti)
(d) Lumbadzi Primary Commercial Center, esangibwa ku kifo ky'obusuubuzi ekyatandikibwawo mu Area 53/2 (Kalimbakatha).

Ekigendererwa kyali kya kutuuka ku mutindo gw'enkulaakulana y'amayumba, amakolero, n'eby'obusuubuzi, n'ebirala. Ekintu ekirala ekikulu mu kibuga kyali kifo ky'oluggya awasimba emmotoka . Okuviira ddala ku ntandikwa waaliwo ekirowoozo okuteekawo embeera ey'omutindo ogwa waggulu mu mbeera y'obulamu wamu n'amabanga nga bwekyandibadde mu kibuga ekikulu.

Mu makkati g'emyaka gya 1970 kyalabika nga waali weetagisa okussaawo enteekateeka empya ey'okwetegereza enkulaakulana y'ekibuga engaziko. Ekyavaamu kyali Lilongwe Urban Structure Plan 1978. Kino kyazingiramu okukyusa ensalo n'omulimu omupya ogw'okuteekateekera emirimu gy'ebisaawe bya Lumbadzi ne Kamuzu nga bili ku mutindo gw'ensi yonna. Enteekateeka eno ye yali esinga okukwata ku nkola y'okuteekateeka.

Mu 1986, ekitundu ekisooka eky'enkulaakulana kyali kiwedde, ekibuga kyali kitegekeddwa bulungi era okukulaakulana kw'ebiseera eby'omu maaso kwakakasibwa. Enguudo zaali zizimbibwa era waaliwo amazzi n'amasannyalaze. Enkulaakulana y'ebibuga yali egenda mu maaso mu bitundu byonna ebina eby'ekibuga. Ekibuga ekikadde nakyo kyali kyenkana kikulakulanyiziddwa; ekitundu kya Capital Hill kyali kikulakulanyiziddwa ekitundu ; ate ekitundu kya Kanengo ne Lumbadzi bya bikulakulanyiziddwako nabyo.

Enteekateeka ya Lilongwe Outline Zoning Scheme yatandikibwawo era n'eraga engeri ez'enjawulo ez'okukozesaamu ettaka ly'ekibuga ekikulu ekipya. Enteekateeka y'okuteekawo ebitundu eyogeddwako yakyusibwamu era n'ekitundu ky'ekibuga ne kigaziyizibwa nga kizingiramu Ekitundu 56 ne Ekitundu 57 mu mateeka . Oluvannyuma Ekitundu 58 kyayongerwako ku kibuga mu mateeka okusinziira ku kubala abantu n'amayumba okwa 2008. Enteekateeka ya 1986 Outline Zoning Scheme yali egendereddwa okutumbula enkulaakulana y'ebibuga n'okukozesa ettaka olw'entambula n'ebirala. Enteekateeka yakola okutuusa mu mwaka gwa 2000, naye teyazzibwa buggya oluvannyuma lw'omwaka gwa 2000 olw'okukaluubirizibwa mu by'ebyensimbi, tekinologiya n'abantu.

Nga baddamu okusaba kwa Gavumenti ya Malawi (GoM), Gavumenti ya Japan (GoJ) yasalawo okukola "Okunoonyereza ku nteekateeka y'okukulaakulanya ebibuga mu Lilongwe", eya kwassibwa ekitongole kya Japan International Cooperation Agency (JICA), okusinziira ku ndagaano y'okukolera awamu wakati wa GoM ne GoJ eyateekebwako omukono nga 15 ogw'ekkumi noogumu 2008. Okunoonyereza kwakolebwa wamu ekibinja kya JICA n'ekitongole ekirala ekya Malawi okumala emyezi ogw'ekkumi n'ena okuva mu gw'omukaaga 2009 okutuuka mu gwo mwenda 2010. Nga 20, ogwoomusanvu 2011, alipoota ekwata ku kunoonyereza ku pulaani y'enkulaakulana y'ebibuga mu kibuga kya Lilongwe yakkirizibwa Minisita w'ettaka, amayumba n'enkulakulaakulana z'ebibuga.

Pulojekiti y'enteekateeka y'ebibuga n'enkulaakulana y'ekibuga kya Lilongwe yatekebwa mu nkola okuva mu gwe'ekkumi n'ogumu 2012 okutuuka leero ng'eyambibwako JICA. Abakugu ba JICA baayamba akakiiko k'ekibuga kya Lilongwe okuddaabiriza enteekateeka y'enfaanana y'ebibuga.

Ekitundu ky'ekibuga kya Lilongwe ekiri mu mateeka , nga mw'otwalidde n'ekitundu 58, kiri ku 393 km2 era kirina abantu nga 989,318 okusinziira ku kubala abantu n'amayumba okwa 2018. Newankubadde enkola y'okuteekawo ebitundu yali etegekeddwa okukulaakulanya ebitundu ebina: (1) Old Town Sector, (2) Capital Hill Sector, (3) Kanengo Sector, ne (4) Lumbadzi Sector, ekitundu ky'ekibuga kyali kigenda kyeyongera okugaziwa okutuuka mu bukiikaddyo,mu bugwanjuba bw'ekitundu ky'eki kibuga ekikadde . Ebifo ebitaatekebwateekebwa ebyalimu abatuuze abatali mu mateeka byagaziwa kumpi mu bifo by'ekibuga byonna. Ebitundu ebimu birina obuzibu bw'abatuuze abatali mu mateeka abesenga ku ttaka eryatongozebwa okuzimbamu amakolero n'okukozesebwa abantu bonna. Kyetaagisa okuzuula mu bwangu n'okukuuma ettaka eddene ery'okuzimba ebifo by'okubeeramu.[11]

Eby'obufuzi[kyusa | edit source]

Gavumenti y'ekitundu[kyusa | edit source]

Lilongwe efugibwa akakiiko k'ekibuga kya Lilongwe, akafugibwa ekibiina kya Malawi Congress .

Palamenti[kyusa | edit source]

Palamenti ya Malawi eri mu Lilongwe.

Ebyafaayo by'abantu[kyusa | edit source]

Ebyafaayo by'abantu[kyusa | edit source]

Omuwendo gw'abantu mu kibuga Lilongwe gweyongedde okuva ku bantu abali wansi wa 20,000 mu 1966 okutuuka ku bantu kumpi kakadde mu 2018. Kuno okula kwali kwamangu nnyo era ne kireetawo okukula kw'emigotteko mu kibuga .

Ebika by'abantu[kyusa | edit source]

Okusinziira ku kubala abantu okwakolebwa mu 2018, 42.28% ku bantu b'omu kibuga Lilongwe baali Chewa era nga be bantu ab'ekika ekisinga obunene. Ekibinja ky'abantu ekisinga omuwendo gw'abantu abatono kyali kya Ngoni nga kirimu abantu 17.13% ab'ekika ekyo. Ebika ebirala ebitonotono byali Lomwe n'ebitundu 14.48 ku buli kikumi eby'abantu, Yao ne 12.11%, Tumbuka ne 6.46%, Mang'anja n'eba ne 1.86%, Sena n'eba 1.78%, Tonga n'eba 1.56%, Nyanja n'eba 0.67%, Nkhonde nga erina 0.63%, Lambya ne 0.35%, Sukwa ne 0.04 n'ebibinja ebisigadde nga birina 0.64% eby'abantu.[12]

Eddiini[kyusa | edit source]

Ekibiina ky'eddiini ekisinga obunene mu kibuga Lilongwe ye Church of Central Africa Presbyterian nga kirina ebitundu 23.15%. Eddiini esinga obunene mu kibuga ye Bukatuliki n'ebitundu 17.28%. Eddiini endala entonotono mwe muli Seventh day Adventist, Baptist, ne Apostolic nga 10.35% bw'egattiddwa, Pentecostal nga 8.6%, Anglican nga 2.31%, eddiini endala ez'Ekikristaayo nga 21.67%, Obusiraamu nga 11.12%, Traditional nga 0.34%, eddiina endala nga 3.38%, n'obutaba na ddiini nga 1.73% ku bantu.

Enkula y'ekitundu[kyusa | edit source]

Ekikula y'ettaka[kyusa | edit source]

Lilongwe esangibwa ku kagulumu mu masekkati ga Malawi, ekikola ekitundu kya East African Rift Valley ekiri ku buwanvu bwa 1,050 m (3,440 ft) waggulu w'obuwanvu bw'ennyanja, okuliraana n'omugga Lilongwe.

Okwawulamu[kyusa | edit source]

Lilongwe agabanyizibwamu ekibuga ekipya n'ekikadde. Ekifo ekisooka kirina wooteeri, ebitebe by'ababaka, ebitongole bya gavumenti ne ofiisi ez'enjawulo ate ekirala kirina obutale, sitaagi za bbaasi, amaduuka g'ebyokulya . Amaduuka ag'omulembe ag'omu kibuga gaawukanamu kwago amakadde olw'enguudo n'obutale obwetooloddwa bbugwe .[13]

Ebifo by'okubeeramu[kyusa | edit source]

Waliwo ekitundu nga kyonna kirimu abantu batono , mu kitundu 12. Waliwo ebitundu ebimu mu bifo nga 3, 9, 10, 11, 38, 42, 43, 45, 59 ne 61 mu 2030.

Waliwo ekitundu nga abantu bakigero mu kitundu 15. Waliwo ebitundu ebimu mu bifo 2, 6, 14, 41, 43, 47, 52, 54, 55 ne 58 mu 2030.

Waliwo ebitundu ebirimu abantu abasinga obungi mu kitundu 7, 18 ne 21. Waliwo ebitundu ebimu mu bifo 1, 8, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 36, 38, 39, 43, 46, 47, 49, 50, 53, 58 ne 61 mu 2030.

Ekitundu ekisinga obugulumu obunene mu kitundu 17. Waliwo ebitundu ebimu mu bifo 3, 9, 26, 33, 37, 42 ne 52 mu 2030.

Ekitundu ekisinga obunene mu kitundu kya Quasi-Residential kiri 36, 50, 56 ne 57. Waliwo ebitundu ebimu mu Disitulikiti 1, 22, 23, 24, 25, 35, 38, 43, 44, 49, 51, 53, 58, 59, 60, 61 ne 62 mu 2030.

Eby'obusuubuzi[kyusa | edit source]

Ekibinja kya "Commercial" kye kyali ekibinja kyokka ekikozesebwa ku nkozesa y'ettaka mu 1986 Zoning Scheme. Okusobola okukozesa ettaka mu ngeri entonotono n'okufuula ekibuga ekikulu ekikola obulungi era ekisikiriza, enteekateeka enkulu yateekawo ekitundu ekirala ekiyitibwa "Eky'obusuubuzi eky'omutindo ogwa waggulu" omuli ebizimbe eby'amasaza ag'enjawulo. Ekibinja kino eky'okuteekawo ebitundu kijja kukozesebwa mu kitundu ky'ekibuga.

Okukozesa ettaka ly'ekibuga eky'edda kujja kuteekebwa mu nkola ng'eby'obusuubuzi. Okukwatagana n'okukozesa ettaka mu ngeri entonotono kisobozesa ebifo by'obusuubuzi n'ebifo by'eby'obusuubu ebiwanvu okugabanyizibwamu n'ebibuga by'abantu. Okukozesa ettaka ly'amakolero kulina okwawulibwa ku kitundu ky'obusuubuzi mu kitundu eky'omu masekkati.

Ebitundu by'enkulaakulana eno bizingiramu Ekitundu 4, 5 n'ekitundu ky'Ebitundu 1, 2, 3, 6, 8, 9, 11, 14, 22, 27, 32, 33, 36, 37, 38, 43, 46, 47, 49, 50, 52, 53,54, 58, 60 ne 61 mu 2030.

Ebitundu ebirondeddwa okukozesebwa mu by'obusuubuzi ebiwanvu mulimu Ekitundu 13, 16,19 n'ebitundu by'ekitundu 31, 32 ne 42 mu 2030. 10.3 Okukozesa ettaka mu makolero

Ebyenjigiriza[kyusa | edit source]

Ekigambo "amakolero" kyali kitundu kyokka eky'okukozesa ettaka ly'amakolero mu 1986 Zoning Scheme. Olw'okulongoosa n'okusaasaanya amakolero ag'enjawulo, enkola y'ettaka ly'amakolero ejja kugabanyizibwamu ebitundu bibiri. Ekimu kiri "amakolero amanene" agali mu kitundu ky'e Kanengo. Ekirala ye "amakolero ag'ekitangaala".

Waliwo ebitundu byonna eby'amakolero amanene mu Disitulikiti 28 ne 29. Waliwo ebitundu ebimu mu Disitulikiti 26, 27, 39, 50, 51 ne 52 mu 2030.

Waliwo ebitundu ebimu eby'amakolero amatono mu kitundu 38, 46, 47, 49, 60 ne 61 mu 2030.

Okukozesa kwa gavumenti[kyusa | edit source]

Ebitongole bya gavumenti bikozesa ettaka eddene. Ng'ekyokulabirako, ettaka ly'ennyumba y'eggwanga mu kitundu 44 liweza hekita nga 555. Ekibuga ky'ekibuga ekikulu kirimu ebitongole bya gavumenti eby'eggwanga. Libeera mu kitundu ekinene mu kitundu 20. Mu kiseera kino, ekitebe kya poliisi kiri mu kitundu 30. Enteekateeka ya Master Plan yawa ekifo eky'enjawulo ku ttaka ng'eryo ebitongole bya gavumenti we bisinga okusangibwa mu biseera eby'omu maaso. Kino kikulu nnyo kubanga enkulaakulana n'okufuga ebizimbe bisobola okukozesebwa mu bitundu ng'ebyo. Wadde kiri kityo, ekitundu 35 omuli ekitebe ky'amagye n'ebikozesebwa birina okukoma ku kukozesa ettaka ly'amagye.

Ebitundu bino wammanga byateekebwawo ebikozesebwa gavumenti mu kitundu 40. Ettaka lya gavumenti litwala ettaka eddene mu Disitulikiti 30, 35 n'ebitundu bya Disitulikita 3, 20, 31 ne 44 mu 2030.

Open Space/Green Land okukozesa mu kifo ekyesudde n'ebimera birimu ebitundu ebitaano ebiddako 1) Natural Sanctuary, 2) Park and Recreation, 3) Green/ Natural Open Space, 4) Agriculture ne 5) Forestry. Ekibuga kya Lilongwe kyenyumiririza mu kubeerawo kw'ekifo ekitukuvu eky'obutonde mu makkati g'ekibuga. Kino kirina okukuumibwa n'okukuumibwa mu mirembe egigenda okujja.

Enkulaakulana y'ebibuga[kyusa | edit source]

Okusinziira ku biva mu kunoonyereza kw'okukozesa ettaka, okukula kw'ekiibuga tekwaviiriddeko kukulaakulana okw'obwenkanya okw'ebitundu ebina: i) Lumbadzi, ii) Kanengo, iii) Capital Hill, ne iv) Old Town. Mu kifo ky'ekyo, okukula kw'ekibuga kukwataganyizibwa n'ebifo bibiri ebikulu eby'ebyenfuna (Ekibuga eky'Edda n'Ekibuga Ekikulu). Ekkubo ly'okugaziya ebibuga kati ligenda mu bukiikaddyo, mu bukiikakkono bw'ebuvanjuba, mu bukiika bw'ebugwanjuba ne mu bugwanjuba kubanga ebifo by'abantu ebisinga birina akakwate n'ebifo by'ebyenfuna. Okusinziira ku nteekateeka y'ekibuga ky'e Lilongwe mu biseera eby'omu maaso, enkola ya Cluster Shape Development yakkirizibwa ng'enkola endala ey'enkulaakulana y'ekifo ky'ekibuga. Mu myaka egyakayita, enkulaakulana y'ekibinja ky'abantu emanyiddwa nnyo abateesiteesi b'ebibuga mu nsi yonna kubanga y'esobola okuteekawo enkola y'ebitundu ku kigendererwa ky'enkulaakulana n'okuziyiza okugaziwa kw'ebibuga okutaliiko nkomerero.[11]

Okutuuma ennyumba n'ebitundu ebiriraanyeewo[kyusa | edit source]

Ebitundu[kyusa | edit source]

Ekibuga kya Lilongwe kyagabanyizibwamu ebitundu ebiweebwa ennamba. Ennamba ziteekebwa mu ngeri y'ebiseera, so si webisaangibwa , n'olwekyo Ekitundu 1 kyandibadde ekitundu ekisooka, Ekitundu 2 eky'okubiri n'ebirala. Ekifo ekizimbibwa mu kibuga Lilongwe kifaanana ng'ekiyondo ekisangibwa wakati w'ekibuga eky'edda n'ekibuga ekikulu.[11]

Ekibuga Lilongwe kirimu ebitundu okuva ku 1 - 58 . Okubala abantu okw'omwaka gwa 2008 kwazingiramu dda ekitundu 58 ng'ekitundu ky'ekibuga kya Lilongwe, ne kikyusibwa okuva mu Disitulikiti y'e Lilongwe eyasooka. Enkulaakulana y'amayumba n'okututumuka kw'ebibuga bikyaliwo nnyo mu kibuga Lilongwe naddala mu kitundu ky'ebukiikaddyo. Okukulaakulana kw'ebibuga kati kugenda mu bukiikaddyo bw'ebuvanjuba, ne mu bugwanjuba ku kigero ekitono. Mu butuufu, ebibuga kigaziwa ku nsalo ezimu ez'obukiikaddyo (Ekifo 36, 38, 46, 56, 57 ne 58).

Omuwendo gwa mayumba[kyusa | edit source]

Amayumba mu Lilongwe gaweebwa ennamba: Ennamba y'ekitundu. N'olwekyo ennyumba mu kitundu 43 eyinza okuyitibwa 43/123.

Embeera y'obudde[kyusa | edit source]

Lilongwe erina embeera y'obudde ey'ebbugumu (Köppen: Cwa) ku nsalosalo mu subtropical highland climate (Köpp: Cwb), n'ebbugumu mu biseera by'ekyeya n'obutiti obutonotono. Olw'obuwanvu bw'olusozi, ebbugumu lya wansi okusinga bwe liyinza okusuubirwa mu kibuga ekiri mu bitundu ebirimu ebbugumu. Lilongwe erina ekiseera ekitono eky'empewo ekika kya monsoon okuva mu gw'ekkumi n'ebiri okutuuka mu Gwokusatu, ekiseera ky'obutiti okuva mu Gwokuna okutuuka mu Gwomunaana, n'ekiseera ky'ekyekyeya ekiwanvu okuva mu gwomwenda okutuuka mu gw'ekkumi n'ogumu. Wabula, ekibuga kifuna enkuba ey'amaanyi mu biseera by'empewo eya monsoon , . [citation needed]

Ebyenfuna[kyusa | edit source]

Wadde nga Blantyre kye kibuga ekikulu eky'eby'obusuubuzi mu Malawi, eby'enfuna bya Lilongwe bikwataganyizibwa gavumenti n'ebitongole by'eggwanga. Kanengo, mu bukiikakkono bw'ekibuga, kye kitundu ekikulu eky'amakolero, awateekebwateekebwa eby'okulya, eby'okutereka n'okutunda ssigala, eby'okutereka kasooli , n'emirimu emirala egikwatagana n'amakolera amatono. Ebyenfuna, bbanka, eby'obusuubuzi, okuzimba, entambula, obukulembeze bw'eggwanga, eby'obulambuzi, n'okukola ssigala bye bintu ebikulu ebikolebwa mu kibuga. Abantu 76 ku buli kikumi mu Lilongwe babeera mu bifo ebitalina mugaso, ng'obwavu buyimiridde ku bitundu 25 ku buli kikumi n'obutaba na mirimu ku bitundu 16 ku buli kikumi.[10] Abakozi ba gavumenti bakozesa ebitundu 27 ku buli kikumi ku bakozi bonna, ng'ate ebitundu 40 ku buli kikumi bakola mu bitongole eby'obwannannyini ate ebitundu 2 ku buli kikulu beekozesa bokka.[3]

Eby'entambula[kyusa | edit source]

Ekisaawe ky'ennyonyi[kyusa | edit source]

Ekisaawe kya Kamuzu(LLW) kiri mu bukiikakkono bw'ekibuga, mayiro nga 7 okuva mu City Centre (Central Business District). Ekisaawe ky'ennyonyi kya Kamuzu kye kisinga okuba ekyikadde mu ggwanga.[14]

Bbaasi[kyusa | edit source]

Waliwo bbaasi eziva e Lilongwe okudda e Blantyre, Zomba, Kasungu ne Mzuzu.[15] Bbaasi z'ensi yonna ezigenda e South Africa, Zambia ne Tanzania zibaawo buli lunaku.

Enguudo ezisookerwako zirimu ekkubo ery'omu bukiikakkono n'ebukiikaddyo (M1), ekkubo eryetoolodde munda, ekkubo eryetoolodde ebweru,olukuubo lwa Nacala (ekitundu ky'oluguudo olw'ebugwanjuba), enguudo ez'omunda n'ekkubo eriyingira ku kisaawe ky'ennyonnyi ekya Kamuzu (KIA). Oluguudo olw'omunda lugatta ku M1 n'enguudo endala enkulu ezigenda mu bifo by'obusuubuzi/obukulembeze i mu disitulikiti z'obusuubuzi ez'omu masekkati (CBD). Oluguudo olw'ebweru luweereza ebidduka ebikwatagana n'amakolero era luziyiza okuyita mu kitundu ekikulu eky'ekibuga.

Oluguudo lw'eggaali y'omukka[kyusa | edit source]

Waliwo entambula y'eggaali y'omukka mu Lilongwe. Ku luuyi olw'ebugwanjuba oluguudo lw'eggaali y'omukka oluyitibwa Sena ne lugenda e Zambia, ate ku luuyi olw-ebuvanjuba oluguudo lwa Sena lugenda mu Salima.[16]

Eby'ensoma[kyusa | edit source]

Yunivasite ya Malawi yatandikibwawo mu 1964.

Waliwo amasomero 38 ag'obwannannyini (Bedir Star International School, Bishop Mackenzie International school n'ebirala) n'amasomero g'olukale 66 aga pulayimale agalina abayizi 103,602 wamu ne aga siniya 29 agalina abayizi 30,795 mu Lilongwe.[3]

Ebifo by'okusinzizaamu[kyusa | edit source]

Mu bifo by'okusinzizaamu, okusingira ddala mulimu amakanisa g'Abakristaayo n'amasinzizo : Lutheran Church of Central Africa (Confessional Evangelical Lutheran Conference), Church of Central African Presbyterian (World Communion of Reformed Churches), Baptist Convention of Malawi (Baptist World Alliance), Assemblies of God, Roman Catholic Archdiocese of Lilongwe (Catholic Church).[17] Waliwo n'emizikiti gy'Abasiraamu.

Eby'emizannyo[kyusa | edit source]

Ekisaawe ky'eggwanga ekya Bingu

Ekisaawe ky'eggwanga ekipya ekisobola okutuuza abantu 40,000 kizimbibwa n'obuyambi bwa bukadde bwa doola 70 okuva mu gavumenti ya People's Republic of China.[18] Ekisaawe kiyitibwa Bingu National Stadium ekyaggulwawo mu butongole ku ntandikwa ya 2017. Ebisaawe eby'omupiira ebirala mulimu Silver Stadium (Area 47), Civo Stadium (Areas 9) ne Nankhaka Ground (Area 30). Ttiimu ennene mu Lilongwe ze Silver Strikers, Civo Sporting, Blue Eagles ne Kamuzu Barracks.

Omupiira gw'ensero guzannyibwa mu African Bible College, Civo Court, Don Bosco, n'ebitongole ebirala eby'obwannannyini. Emizannyo emirala mu Lilongwe mulimu okubaka omupiira egikolebwa mu Gateway Mall, Don Bosco, Nankhaka ne ABC.

Waliwo n'omuzannyo gwa Rugby Union oguli mu kibuga, nga ttiimu nnyingi zirwana.

Ebibuga ebirina oluganda[kyusa | edit source]

Lilongwe yeegatta ne:

Ebijuliziddwamu[kyusa | edit source]

  1. https://www.britannica.com/place/Lilongwe
  2. https://populationstat.com/malawi/lilongwe
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 "Archive copy". Archived from the original on 2019-12-21. Retrieved 2022-09-27.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  4. Kalinga, Owen J. M. (2012).
  5. Britannica, Lilongwe, britannica.com, USA, accessed on 30 June 2019
  6. 6.0 6.1 Roman Adrian Cybriwsky, Capital Cities around the World: An Encyclopedia of Geography, History, and Culture, ABC-CLIO, USA, 2013, p. 156
  7. "Lilongwe". expertafrica.com.
  8. 8.0 8.1 https://www.britannica.com/place/Lilongwe
  9. https://www.expertafrica.com/malawi/lilongwe
  10. 10.0 10.1 "Archive copy". Archived from the original on 2019-12-21. Retrieved 2022-09-27.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  11. 11.0 11.1 11.2 https://web.archive.org/web/20171215204700/http://www.lands.gov.mw/phocadownload/land_policies_plans/urban%20structure%20plan%20of%20Lilongwe%20City%2017%20june%202013.pdf
  12. http://www.nsomalawi.mw/images/stories/data_on_line/demography/census_2018/2018%20Malawi%20Population%20and%20Housing%20Census%20Main%20Report.pdf
  13. https://web.archive.org/web/20160426065540/http://www.malawitourism.com/pages/attractions/the_attraction.asp?AttractionsID=13
  14. http://www.flightstats.com/go/Airport/airportDetails.do?airportCode=LLW
  15. http://www.lonelyplanet.com/malawi/lilongwe/transport/getting-there-away
  16. https://web.archive.org/web/20150924092339/http://www.rrdc.com/images/map_cdn_cear_print.pdf
  17. Britannica, Malawi, britannica.com, USA, accessed on 7 July 2019
  18. "Malawi, China sign loan agreement to construct new stadium"
  19. "Archive copy". Archived from the original on 2016-10-23. Retrieved 2022-09-27.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  20. http://allafrica.com/stories/200408200493.html
  • Gerke, W. J. C. & Viljoen, Charl J. Master Plan for Lilongwe the Capital City of Malawi (Johannesburg: Swan Publishing, 1968) OCLC249748486 .

Emikutu gya yintanenti[kyusa | edit source]

  • Media related to Lilongwe at Wikimedia Commons
  • Lilongwe travel guide from Wikivoyage

Template:List of African capitalsLua error: Invalid configuration file.