Jump to content

Miria Matembe

Bisangiddwa ku Wikipedia

 

Miria Rukoza Koburunga Matembe, LL.D (honoris causa) (yazaalibwa nga 28 Ogwomunaana 1953) yaliko omukiise wa Uganda mu Paalamenti etaba amawanga ga Afirika (Pan-African Parliament).[1] Bwe yali ng'akyali mu buweereza buno, ye yali ssentebe w'akakiiko k'amateeka, emiganyulo n'enneeyisa y'ababaka ng'akakiiko kano ka nkalakkalira mu Paalamenti eno.

Mu Gwomukaaga gwa 2006, yawangula engule ya Reagan-Fascell Democracy Fellow olw'okwetaba ennyo kulwanirira demokulasiya..[2]

Matembe ye ssentebe w'ekibiina ekirwanirira obwenkanya mu kiseera ky'okulonda ekya Citizen coalition on electoral democracy in Uganda (CCEDU).[3][4]

Matembe yazaalibwa mu kitundu ekiyitibwa Bwizi Bwera, Kashari, mu Mbarara, nga yazaalibwa Samuel ne Eseza Rukooza nga bano baali balimi. Matembe ye wmana owookuna (4) mu baana mwenda (9), nga bano bali abalenzi bataano (5) n'abawala bana(4).[5]

Matembe yasomera ku Rutooma Primary School, gye yava okwegatta ku Bweranyangi Girls gye yasomera okutuuka lwe yafuna ebbaluwa ya Siniya ey'okuna. Oluvannyuma, yeeyongerayo lya Namasagali College gye yatuulira Siniya ey'omukaaga.[6] Yafuna diguli ye esooka mu mateeka okuva ku ssettendekero ya Makerere University nga era alina diguli eyookubiri mu mateeka okuva ku ssettendekero ya University of Warwick.[7]

Matembe yatandika emirimu gye nga munnamateeka eyali avunaanyizibwa ku nsonga z'abaana mu kitongole kya ssaabawolereza wa gavumenti (Department of DPP) mu minisitule y'ensonga z'obwenkanya ne ssemateeka. Oluvannyuma yagenda okusomesa ku ssettendekero ya Makerere University Business School(MUBS) nga mu kaseera kano yali eyitibwa Uganda College of Commerce. Oluvannyuma lw'emyaka etaano, yagenda okukola mu bbanka ya Uganda enkulu.(Central Bank of Uganda,Bank of Uganda).[8]

Yali mubaka omukyala owa distulikiti y'e Mbarara mu lukiiko lw'eggwanga olukulu okuva mu mwaka gwa 2001 okutuuka mu mwaka gwa 2006. Oluvannyuma yawangulwa Peggy Waako ow'ekibiinakya NRM mu mwaka gwa 2021 mu kulonda omubaka w'abakadde mwe yali ayagala okukiikirira abakadde mu paalamenti ya Uganda eyekkumi n'emu.Elderly MP elections where she was seeking to represent older persons in the 11th Parliament.[9]

Okulwanirira eddembe ly'abakyala.

[kyusa | kolera mu edit source]

Miria Matembe abadde wa nkizo nnyo mu kulwanirira eddembe ly'abakyala mu Uganda. Okumala emyaka amakumi abiri (20) okuva ku ntandikwa y'omwaka gwa 1989, yali mukiise mu paalamenti ya Uganda. Yakolako mu gavumenti ya Uganda nga minisita w'obwenkanya n'obuntubulamu okuva mu mwaka gwa 1998 okutuuka mu mwaka gwa 2003, era oluvannyuma lw'okubeera mu kifo ekyo yafuuka omukiise mu paalamenti ya East Africa ng'akiikirira Uganda.

Mu 1995, yali mmemba ku kakiiko akaalondebwa okubaga ssemateeka wa Uganda era nga kano ke kaatondawo ssemateeka wa Uganda era nga yali omu ku bakugu okuva mu Uganda ne Kenya abeekenneenya wamu n'okukola ebbago lya ssemateeka wa Tanzania era ebyazuulibwa ne babyanjulira akakiiko ka Warioba Committee mu mwaka gwa 2015, akaali wansi w'obukulembeze bwa Kituo cha Katiba.[10] Yaliko ssentebe w'omukago ogutaba abakyala n'okulafuubana okulaba nti abakyala bakulaakulana ogwa (Action for Development), ekitongole ekyali kikulemberamu okulaba nti abakyala bafuna eddembe lyabwe, nga yali ku bantu abaatandikawo ekibiina kino.[11]

Mu mwaka gwa 1990, ye yali amyuka ssenkaggale w'ekibiina kya Pan-African Congress ekyali kituula mu Kampala. Abadde musomesa w'amateeka n'Olungereza ku ssettendekero ya Chartered Institute of Bankers, wamu ne mu Kampala. Munnamateeka omukuukuutivu era omukugu. Matembe era muwandiisi w'emiko egiwerako wamu n'ebitabo okuli:, Miria Matembe: Gender, Politics, ne Constitution Making in Uganda, on women in politics.

Mu Gwekkumi gwa 2006, Matembe yakulemberamu omusomo ogwatuumibwa "Abakyala, entalo, emirembe: Ebyobufuzi mu kutondawo emirembe" (Women, War, Peace: Politics in Peacebuilding) ku ssettendekero ya University of San Diego's Joan B. Kroc Institute for Peace & Justice Distinguished Lecture Series.[12]

Mu mwaka gwa 2011, yayogera ebigambo eby'enkizo mu musomo gw'okujjukira Sarah Ntiro ogw'ekkumi n'ogumu (The 11th Sarah Ntiro Lecture) era n'aweebwa engule ku mukolo ogwali ku wooteri ya Grand Imperial Hotel, mu Kampala -Uganda eri abakyala abakola ng'eky'okulabirako eri abaana abato oba abayambyeko omwana ow'obuwala okusobola okusoma ku mukolo ogwategekebwa ekitongole kya Forum for African Women Educationalists (Fawe) ogwategekebwa, eri abaana abawala abataliiko mwasirizi. Ebiirabo bino byajjira mu mitendera ebiri okwala; "Abakyala abasukkulumye" (Woman of Distinction) engule eyaweebwa omukyala eyali akoze emirimu egy'enkizo okusobola okuyambako omwana owoobuwala okusobola okusoma, n'engule y'omukyala eyali atunuulirwa abaana abawala ng'asinze okuyitimuka olwo abawala abato basobole okumutwala ng'ekyokulabirako.[13]

Matembe yali omu kw'abo abaasiimibwa era ne baweebwa engule olw'okubeera nnamuziga w'okulaba nti omwana owoobuwala agenda ku ssomero eya yeebaza katonda olw'okufuna engule eno. Yategeeza nti obutamanya n'ebbulwa ly'ebikozesebwa ze zimu ku nsonga ezikyalemesezza omwana omuwala okugenda ku ssomero.

Ebitabo by'awandiise

[kyusa | kolera mu edit source]
  • The Struggle for Freedom and Democracy Betrayed.[14]
  • Woman in the eyes of God : reclaiming a lost identity.[15]
  • Miria Matembe: Gender Politics and Constitution Making in Uganda[16]

Engule zaawangudde

[kyusa | kolera mu edit source]
  • Honorary Doctor of Laws (LL.D) from University of Victoria, 2007

Mukyala mufumbo era yafumbirwa Nekemia Matembe nga balina abaana bana abalenzi okuli Godwin, Gilbert, Gideon, and Grace.

Ebijuliziddwa

[kyusa | kolera mu edit source]
  1. "Archive copy" (PDF). Archived from the original (PDF) on 2006-02-20. Retrieved 2022-12-12.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  2. https://www.ned.org/docs/Reagan-FascellDemocracyFellowsProgramTenthAnniversaryTribute.pdf
  3. https://www.ned.org/docs/Reagan-FascellDemocracyFellowsProgramTenthAnniversaryTribute.pdf
  4. https://www.independent.co.ug/ccedu-coordinator-crispin-kaheru-welcomes-miria-matembe-then-resigns/
  5. https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/matembe-retires-in-two-minds-3226096
  6. "Archive copy". Archived from the original on 2024-06-21. Retrieved 2024-04-05.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  7. https://www.salzburgglobal.org/people?userID=2510&eventID=768
  8. https://www.salzburgglobal.org/people?userID=2510&eventID=768
  9. https://dailyexpress.co.ug/2021/01/22/miria-matembe-loses-to-nrms-waako-in-elderly-mp-elections/
  10. https://tanzaniaelectionswatch.org/2020/09/23/hon-dr-miria-matembe/
  11. https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/miria-matembe-speaking-out-loudly-for-justice-and-fairness-1520052
  12. https://digital.sandiego.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1005&context=lecture_series
  13. https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/awarded-for-helping-the-girl-child-1489530
  14. https://www.amazon.com/Struggle-Freedom-Democracy-Betrayed-Government-ebook/dp/B084F7PWT6
  15. https://www.worldcat.org/title/woman-in-the-eyes-of-god-reclaiming-a-lost-identity/oclc/501315188
  16. https://go.gale.com/ps/anonymous?id=GALE%7CA100200393&sid=googleScholar&v=2.1&it=r&linkaccess=abs&issn=02554070&p=AONE&sw=w