Jump to content

Yunivasite y’e Airlangga

Bisangiddwa ku Wikipedia

Yunivasite ya Airlangga (efunzibwa nga Unair oba UA ; Olujava : ꦈꦤꦶꦮ꦳ꦼꦂꦱꦶꦠꦱ꧀ ꦄꦲꦶꦂꦭꦁꦒ ) ye yunivasite ya gavumenti esangibwa mu Surabaya , East Java . Yunivasite eno yatandikibwawo nga November 10, 1954 okukwatagana n’olunaku lw’abazira olw’omwenda. Okusinziira ku nsengeka okuva mu QS World University Ranking 2024, Airlanga University eri mu kifo kyakuna nga yunivasite esinga obulungi mu Indonesia.

Ebyafaayo[kyusa | edit source]

Okutandikawo yunivasite ya Airlanga kulina ebyafaayo bingi nnyo. Nga Unair tennatandikibwawo mu butongole, nga 9 ne 11 October 1847, ekiteeso kyaweebwayo mu Gavumenti y’amatwale ga Budaaki okusomesa abavubuka b’e Java abalina ebitone okufuuka abakugu mu nkola y’ebyobulamu. Nga January 2, 1849, okuyita mu kiragiro kya Gavumenti nnamba. 22, NIAS (Nederlandsch Indische Artsen School) yatandikibwawo  ng’ekifo eky’okusomesa obusawo mu Surabaya. Okuva mu 1913, okusomesebwa kw’obusawo mu Surabaya kubadde ku Jalan Kedungdoro 38 Surabaya. Mu 1923, ekizimbe kya NIAS kyasengulwa okuva e Jalan Kedungdoro ne kitwalibwa ekitongole ky’ebyobujjanjabi ekya Unair Medical Faculty we kyali ku Jalan Mayjen. Polof. Dr. Moestopo, mu kibuga Surabaya.

Olwo Dr. Lonkhuizen, akulira ekitongole ky’ebyobulamu mu kiseera ekyo, yawaayo ekiteeso ky’okutandikawo essomero ly’amannyo mu Surabaya eryatandikibwawo okuva mu July 1928 okutuuka mu 1945. Yafuna olukusa okuva eri Dr. RJF Van Zaben, Dayirekita wa NIAS. Ekiddako, essomero lino limanyiddwa nnyo nga STOVIT (School tot Opleiding van Indische Tandarsten). Mu kiseera ekyo, STOVIT yasobola okukung’aanya abayizi 21. Mu kkubo, STOVIT yakyusa erinnya n’efuuka Ika Daigaku Shika (essomero ly’obusawo n’amannyo) ne Dr. Takeda ye yali dayirekita waayo eyasooka, ng’aweereza wakati wa 1942–1945.

Nga wayise emyaka ebiri, gavumenti ya Budaaki yakwata obuyinza n’oluvannyuma n’ekyusa erinnya n’efuuka Tandheelkunding Instituut. Mu 1948 essomero lino lyakyusa ekifo kyalyo ne lifuuka Universiteit Tandheelkunding Instituut (UTI). Wansi w’obuyinza bwa United Republic of Indonesia (RIS), UTI yazzeemu okukyusa erinnya lyayo n’efuuka Institute of Dental Sciences (LIKG) mu kiseera ky’okusoma eky’emyaka 4, wansi w’obukulembeze bwa Prof. M. Knap ne Polof. M. Soetojo, omuwandiisi w’ebitabo. Mu 1948, Yunivasite ya Airlangga yali ttabi lya Yunivasite y’e Indonesia eyalina amatendekero abiri okuli ekitongole ky’obusawo n’ekitongole ky’amannyo.

Yunivasite y’e Airlanga yatandikibwawo mu butongole mu 1954 ng’esinziira ku tteeka lya Gavumenti nnamba. 57/1954 era nga yatongozebwa Pulezidenti wa Republic of Indonesia nga November 10 1954, okukwatagana n’okukuza olunaku lw’abazira olw’omulundi ogw’omwenda. Mu mwaka gwe gumu, ekitongole ky’amateeka kyatandikibwawo, ekyali ttabi ly’ekitongole ky’amateeka, ebyenfuna n’ebyobufuzi by’embeera z’abantu, Gadjah Mada University , Yogyakarta.

Bwe yatongozebwa, Yunivasite ya Airlangga yalimu amatendekero ataano, nga gano ge gano:

  1. Ekitongole ky'obusawo ekyasooka okuba ettabi lya Yunivasite y'e Indonesia ;
  2. Faculty of Dentistry , nga mu kusooka yali ttabi lya Yunivasite y'e Indonesia ;
  3. Ekitongole ky'amateeka , nga mu kusooka kyali ttabi lya yunivasite ya Gadjah Mada ;
  4. Faculty of Letters, esangibwa mu Denpasar , mu 1962 eyayawukana ne Airlanga University okufuuka ekitundu ku Udayana University ;
  5. Ekitongole ky’okutendeka n’okusomesa abasomesa, ekisangibwa mu Malang , era mu 1963 kyayawukana ku yunivasite ya Airlangga ne kifuuka ekitongole kya Malang State Institute of Teacher Training and Education (IKIP), kati ekyakyuse ne kifuuka Malang State University (UM).

Erinnya n’akabonero[kyusa | edit source]

Erinnya "Airlangga" liggiddwa ku linnya lya kabaka eyafuga East Java okuva mu 1019 okutuuka mu 1042, nga ye Rake Halu Sri Lokeswara Dharmawangsa Airlangga Anantawikramattungadewa oba amanyiddwa nga Prabu Airlangga .

Akabonero ka Airlangga University ye "Garuda Mukti" ng'omuvuzi Batara Vishnu asitudde ekibbo ekirimu amazzi "amerta", kwe kugamba amazzi g'obulamu obutaggwaawo. Akabonero kano kalaga Airlanga University ng’ensibuko y’okumanya ey’olubeerera.

Erinnya n’akabonero ka Yunivasite ya Airlangga biwandiikiddwa mu kibumbe kya Kabaka Airlangga ekiwanvu mita nga ssatu era nga kiyimiridde mu maaso ga Campus A, Airlanga University. Ekibumbe kino kyakolebwa mu 1954 Hendra Gunawan , omubumbe okuva e Pelukis Rakjat oba oluvannyuma eyafuuka ekitundu ku Rakjat Culture Institute (Lekra) .  Omulimu gw'okukola ekibumbe kino gwakolebwa Hendra wamu n'abantu bataano aba Pelukis Rakjat n'abakozi abalala kkumi era kyatwala ennaku nga amakumi asatu okumaliriza.

Bendera ya yunivasite ya Airlanga ya kyenvu ne bbulu. Emmyufu alaga obukulu, bbululu alaga obuzira n’omwoyo omuzito. Langi zino zaggyibwa ku langi y’olutimbe olwali lubikka ekibumbe kya Vishnu ku mukolo gw’okutandikawo yunivasite ya Airlanga eyakolebwa Pulezidenti asooka owa Republic of Indonesia nga November 10 1954.

Ekifo[kyusa | edit source]

Yunivasite ya Airlanga erina amatendekero 14 n’essomero 1 erya diguli erikwata kampusi ssatu ezisaasaanidde mu Surabaya, nga zino ze zino:

  • Campus A ku Jalan Polof. Dr. Moestopo 47. Ku kampusi eno mulimu ekitongole ky’obusawo (FK) n’ekitongole ky’amannyo (FKG) .
  • Kampusi B ku Jalan Airlanga 4-6. Ku ttendekero lino mulimu ekitongole ky’ebyenfuna n’ebyobusuubuzi (FEB), ekitongole ky’amateeka (FH), Ekitongole ky’eby’empisa (FPsi), Ekitongole kya Sayansi w’Ensi n’Ebyobufuzi (FISIP), Ekitongole kya Sayansi w’Ebyobuwangwa (FIB), Ekitongole ky’Ebyemikono Okusoma (FV), ne Pulogulaamu z’okusoma diguli eyookubiri (PPs) .
  • Kampusi C e Mulyorejo , mu buvanjuba bwa Surabaya. Ku ttendekero lino mulimu ekitongole kya ssaayansi ne tekinologiya (FST), ekitongole ky’ebyobulamu (FKM), ekitongole ky’obusawo bw’ebisolo (FKH), ekitongole kya ba nnamusa (F.Kp), ekitongole ky’eddagala (FF) . , ekitongole ky’ebyobuvubi n’ensonga z’ennyanja (FPK), n’ekitongole kya tekinologiya ow’omulembe n’eby’emikono eby’enjawulo (FTMM)
  • Banyuwangi Campus , campus y’ekitongole ky’ebyobulamu ne ssaayansi w’obutonde (FIKIA) Airlanga University ekisangibwa mu kizimbe kya Giri Campus Jalan Wijaya Kusuma No. 113 ne Kampusi ya Sobo Jalan Ikan Wijinongko No.18a. Ku SIKIA waliwo pulogulaamu z’okusoma 3, okuli Bachelor of Public Health, Bachelor of Veterinary Medicine, ne Bachelor of Aquaculture. [ https://sikia.unair.ac.id/ebyafaayo/ ] Ebikwata ku bulamu bw’abantu.
  • Ekibangirizi kya Jakarta kisangibwa ku Graha STR Kemang, South Jakarta, era nga kiggule nnyo mu pulogulaamu z’okusoma Master of Law, Master of Notary ne Legal Science and Development.

Rector[kyusa | edit source]

Nedda. Kansala Twala ofiisi Ofiisi ewedde Ebbaluwa.
1. 1. Polof. Mw

Abdoel Gaffar Pringgodigdo, omuwandiisi w’ebitabo

1954. 1954 1961. 1961
2. 2. Polof. Dr.

Mohammad Toha Ronodipuro, omuwandiisi w’ebitabo

1961. 1961 1965. Omuwandiisi w’ebitabo
3. 3. Emboga. TNI (Omuwummudde)

CKH. Chasan Durjat, omuwandiisi w’ebitabo

1965. Omuwandiisi w’ebitabo 1966. Ebbaluwa
4. 4. Polof. Dr. Dr.

Eri Sudewo

1966. Ebbaluwa 1974. Omuwandiisi w’ebitabo
5. 5. Polof. Dr. Dr.

Kwari Setjadibrata omukugu mu by’obulamu

1974. Omuwandiisi w’ebitabo 1975. Omuwandiisi w’ebitabo
6. 6. Polof. Dr.

Abdul Gani S. H., MS., era nga bano

1976. Omuwandiisi w’ebitabo 1980. Omuwandiisi w’ebitabo
7. 7. Polof. Dr. Dr.

Marsetio Donosepoetro, omuwandiisi w’ebitabo

1980. Omuwandiisi w’ebitabo 1984. Omuwandiisi w’ebitabo
8. Polof. Dr.

Soedarso Djojonegoro, omuwandiisi w’ebitabo

1984. Omuwandiisi w’ebitabo 1993. Omuwandiisi w’ebitabo
9. 9. Polof. Dr. H.

Bambang Rahino, omuwandiisi w’ebitabo

1993. Omuwandiisi w’ebitabo 1997
10. Polof. Dr. H.

Soedarto DTM&H, omukugu mu by’obujjanjabi

1997 2001
11.
Polof. Dr. Med. Dr.

Puruhito Sp.B

2001
2006
12.
Polof. Dr.

Fasichul Apt ey’omu kamwa

Omwezi gwokutaano 8, 2006
Omwezi gw’omukaaga 10, 2010
Omwezi gw’omukaaga 10, 2010
Omwezi gw’omukaaga 10, 2015
13
Polof. Dr.

Mohammad Nasih S. E., M. T., Ak., C. M. A., ne bannaabwe abalala

Omwezi gw’omukaaga 10, 2015
Ali mu ntebe

Faculties ne pulogulaamu z’okusoma[kyusa | edit source]

  • Ekitongole ky'obusawo (FK)
    • Diguli mu by’obusawo
    • Diguli ya Bachelor mu by’okuzaalisa
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobulamu by’Okuzaala
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobulamu mu Mizannyo
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobujjanjabi Omusingi
    • Masters mu by’obusawo bw’omu bitundu eby’obutiti
    • Masters mu by’obujjanjabi obw’obujjanjabi
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’Ebyobujjanjabi
    • Okusomesa eby’ekikugu mu by’obusawo
    • Omuzaalisa Okusomesa mu by’ekikugu
    • Enteekateeka z’abakugu
  • Ekitongole ky'obusawo bw'amannyo (FKG)
    • S-1 Okusomesa omusawo w’amannyo
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobulamu by’Amannyo
    • S-3 Sayansi w’Ebyobulamu by’Amannyo
    • Omusawo w’amannyo Okusomesa mu by’ekikugu
    • Enteekateeka z’abakugu
  • Ekitongole ky'amateeka (FH)
    • Diguli mu mateeka
    • Masters mu mateeka
    • Master mu Sayansi wa Notary
    • Diguli y’obusawo mu by’amateeka
  • Ekitongole ky'ebyenfuna ne bizinensi (FEB)
    • Diguli ya Bachelor mu by’okuddukanya emirimu
    • S-1 Okubala ebitabo
    • Diguli mu by’enfuna
    • Diguli mu by’enfuna by’Obusiraamu
    • Masters mu by’enfuna
    • Masters mu by’okuddukanya emirimu
    • Masters mu Sayansi w’okuddukanya emirimu
    • Masters mu by’okubala ebitabo
    • Masters mu by’enfuna by’Obusiraamu
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’okuddukanya emirimu
    • S-3 Sayansi w’okubala ebitabo
    • Diguli y’obusawo mu by’enfuna
    • Diguli y’obusawo mu by’enfuna by’Obusiraamu
    • Okubala ebitabo Okusomesa okw’ekikugu
  • Ekitongole ky'Eddagala (FF)
    • S-1 Eddagala ly’eddagala
    • Masters mu by’eddagala ery’obujjanjabi
    • Masters mu Sayansi w’Eddagala
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’Eddagala
    • Omukugu mu by’eddagala Okusomesa okw’ekikugu
  • Ekitongole ky'obusawo bw'ebisolo (FKH)
    • Diguli mu by’obusawo bw’ebisolo
    • Masters mu by’okugema n’obusimu obuziyiza endwadde
    • Masters mu Biology y’okuzaala
    • Masters mu by'obusawo bw'ebisolo n'ebyobulamu by'abantu
    • Masters mu by’obulimi bw’ebisolo
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’Ebisolo
    • Okusomesa mu by’ekikugu mu by’ebisolo
  • Ekitongole kya Sayansi w’Ebyobulamu n’Ebyobufuzi (FISIP)
    • Bachelor of Science mu nkolagana y’ensi yonna
    • Diguli mu by’empuliziganya
    • Diguli mu Sayansi mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti
    • Diguli mu Sayansi w’Ebyamawulire n’Etterekero
    • Diguli mu byobufuzi
    • S-1 Enkula y’abantu
    • Diguli mu by’obulamu (Sociology).
    • Masters mu nkolagana y’ensi yonna
    • Masters mu by’obulamu (Sociology).
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobufuzi
    • Master mu nkola ya Gavumenti
    • Masters mu by'amawulire n'empuliziganya
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’Ensi
  • Ekitongole kya Sayansi ne Tekinologiya (FST)
    • Diguli mu by’emiwendo
    • S-1 Fizikisi
    • Diguli mu by’obujjanjabi mu by’obulamu
    • Diguli mu by’obutonde bw’ensi
    • Diguli mu by’obulamu
    • Diguli mu kubala
    • S-1 Eby’obutonde (Chemistry).
    • Diguli mu by’amawulire
    • Masters mu Biology
    • Masters mu Chemistry
    • Masters mu by’obusawo bw’ebiramu
    • S-3 Okubala ne Sayansi
  • Ekitongole ky'ebyobulamu (FKM)
    • Diguli mu by’obulamu mu ggwanga
    • Diguli mu by’endya
    • Masters mu by’obulamu bw’obutonde bw’ensi
    • Masters mu by'obulamu n'enkola
    • Masters mu by’endwadde ezisaasaana
    • Masters mu by’obulamu bw’obutonde bw’ensi
    • Diguli eyookubiri mu by’obulamu n’obukuumi ku mirimu
    • Diguli y’obusawo mu Sayansi w’Ebyobulamu
  • Ekitongole ky'eby'empisa (FPsi)
    • Diguli mu by’empisa
    • Masters mu by’empisa
    • Master mu by’empisa mu nkola
    • Masters mu by’empisa mu by’ekikugu
    • PhD mu by’empisa
  • Ekitongole kya Sayansi w’Ebyobuwangwa (FIB)
    • Bachelor mu by’okusoma mu Japan
    • Diguli ya Sayansi mu byafaayo
    • Bachelor mu lulimi n’ebiwandiiko mu Indonesia
    • Bachelor mu Lulimi Olungereza n’Ebiwandiiko
    • Masters mu by’ennimi
    • Masters mu by'ebiwandiiko n'ebyobuwangwa
  • Ekitongole kya ba nnamusa (FKP)
    • Diguli ya Bachelor mu by’obujjanjabi
    • Diguli eyookubiri mu by’obujjanjabi
    • Diguli y’obusawo mu by’obujjanjabi
    • Nurse Okusomesa mu by’ekikugu
  • Ekitongole ky’ebyobuvubi n’ensonga z’ennyanja (FPK)
    • Diguli mu by’obulunzi bw’ebyennyanja
    • Diguli ya Bachelor mu tekinologiya w’ebintu ebikolebwa mu by’obuvubi
    • Masters mu by’obuvubi ne tekinologiya w’ebiramu mu nnyanja
    • Masters mu Sayansi w’Ebyobuvubi
  • Ekitongole ky'ebyemikono
    • D-3 Obujjanjabi
    • D-3 Obujjanjabi bw’omubiri
    • D-3 Yinginiya w’ebyobulamu by’amannyo
    • D-3 Ebyobulamu n’obukuumi ku mulimu
    • D-3 Omusawo w’ebisolo Omusawo Omusookerwako
    • D-3 Eddagala ly’ekinnansi
    • D-3 Enkola z’amawulire
    • D-3 Enkola z’ebikozesebwa mu ngeri ey’otoma
    • D-3 Yinginiya w’etterekero ly’ebitabo
    • D-3 Okusolooza omusolo
    • D-3 Okubala ebitabo
    • D-3 Tekinologiya wa Laabu y’Ebyobujjanjabi
    • D-3 Luganda
    • D-3 Enzirukanya y’okutunda
    • D-4 Okuddukanya ofiisi za Digital
    • D-4 Enzirukanya y’okusembeza abagenyi
    • D-4 Bbanka n’Ebyensimbi
    • D-4 Ebifo eby’obulambuzi
    • D-4 Obujjanjabi bw’omubiri
    • D-4 Tekinologiya w’okukuba ebifaananyi mu by’amasannyalaze
    • D-4 Eddagala ly’ekinnansi
  • Ekitongole kya tekinologiya ow’omulembe n’eby’emikono eby’enjawulo (FTMM)
    • Diguli mu tekinologiya wa Data Science
    • Diguli ya Bachelor mu Robotics ne Artificial Intelligence Engineering
    • S-1 Yinginiya w’amakolero
    • S-1 Yinginiya w’amasannyalaze
    • Diguli mu Sayansi mu Nanotechnology Engineering
  • Enteekateeka z’okusoma diguli eyookubiri
    • Masters mu Sayansi w’Ebyamateeka
    • Masters mu misomo gya Sayansi wa Poliisi
    • Diguli eyookubiri mu kusoma eddembe ly’obuntu (IPR).
    • Masters mu nkulaakulana y’abakozi
    • Master of Science mu mateeka n’enkulaakulana (MSHP)
    • Masters mu by’obusimu obuziyiza endwadde
    • Masters mu kuddukanya obutyabaga
    • Diguli y’obusawo mu nkulaakulana y’abakozi
  • Essomero ly'ebyobulamu ne ssaayansi w'obutonde (SIKIA)
    • Diguli mu by’obulamu mu ggwanga
    • Diguli mu by’obusawo bw’ebisolo
    • Diguli mu by’obulunzi bw’ebyennyanja

Ebikozesebwa[kyusa | edit source]

Abakozi mu yunivasite y’e Airlanga balimu abasomesa n’abakozi b’ebyenjigiriza. Abakozi b’abasomesa bano balimu abakozi ab’enkalakkalira 1522, nga balina ebikwata ku bantu 1472 abalina ekifo ky’omukozi wa Gavumenti (PNS) n’abantu 49 abalina ekifo ky’abakozi abatali ba PNS. Waliwo abakozi 223 abatali ba nkalakkalira abalina ekifo ky’abasomesa eky’enjawulo ate 113 abalina ekitiibwa ky’ekitiibwa.

Okuddamu okukuŋŋaanya omuwendo gw’abakozi ab’enkalakkalira mu by’enjigiriza nga basinziira ku byenjigiriza kuli bwe kuti:

  • Abakozi ba abasomesa 156 abasoma diguli esooka (S-1).
  • Abakozi mu by’ensoma nga balina emitendera gy’obuyigirize bwa master (S-2) & specialist 1 (Sp-1) bali abantu 885
  • Abakozi b’abasomesa bali 481 abasomye mu ddaala ly’obusawo (S-3).

Omuwendo gw’abakozi b’ebyenjigiriza mu mwaka gwa 2002 gulimu abantu 1129 abalina ekitiibwa ky’abakozi ba gavumenti, abantu 7 abalina ekifo ky’abakozi ba gavumenti ab’enkalakkalira, n’abantu 866 abalina ekitiibwa ky’ekitiibwa.

Okuddamu okukuŋŋaanya omuwendo gw’abakozi b’ebyenjigiriza nga basinziira ku byenjigiriza kuli bwe kuti:

  • Abakozi b’ebyenjigiriza bali 43 abasoma diguli eyookubiri (S-2).
  • Abakozi b’ebyenjigiriza bali 591 abalina diguli esooka (S-1).
  • Abakozi b’ebyenjigiriza bali 32 abasoma diguli eyookubiri (S-1) ey’ekikugu
  • Abakozi ba abasomesa 326 abalina emitendera gy’obuyigirize bwa dipuloma
  • Abakozi b’abasomesa bali 825 abasomye mu siniya ey’oku ntikko (SMA).
  • Waliwo abakozi 181 abasomesa abalina obuyigirize obutali wansi wa siniya (SMP ne SD).

Emirimu gy’okuddukanya emirimu[kyusa | edit source]

Emirimu gy’okuddukanya emirimu gya Yunivasite ya Airlangga (Unair) gisinga kubeera mu ofiisi y’okuddukanya Yunivasite ya Airlangga esangibwa ku Campus C Mulyorejo, Surabaya.

Ekintu ekiweredwa okukola omulimu[kyusa | edit source]

  • Omuzikiti gwa Ulul Azmi (Campus C) .
  • Omuzikiti gwa Nuruzzaman (Campus B) .
  • Ekisulo ky'abayizi abalenzi n'abawala
  • Etterekero ly’ebitabo erya Campus
  • Ekifo ky'enkuŋŋaana z'e Airlangga (ACC)
  • Omunaala gwa Airlanga Syariah n’ekitongole ky’ebyenjigiriza mu by’obusuubuzi (ASEEC).
  • Bbaasi ya Unair Flash
  • Ekifo kya ATM
  • Ekifo ky'abayizi
  • Ekibiina ky’obwegassi ky’abayizi (Kopma) .
  • Polyclinic ey’okujjanjaba abantu
  • Ennyanja y'omukwano Airlangga
  • Eddwaaliro lya yunivasite y’e Airlangga
  • Eddwaaliro ly'ebisolo erya Unair Teaching
  • Eddwaaliro ly’amannyo n’omu kamwa erya Unair
  • Eddwaaliro lya Airlangga University erijjanjaba endwadde ezisiigibwa mu bitundu eby’obutiti
  • Park & ​​Ekifo ky'Emmere
  • Wi-Fi ekola essaawa 24 munda mu ttendekero lya Unair
  • Ekifo ky’olulimi ekya Unair (mu kizimbe kya ASEEC)
  • Ekifo ekisanyukirwamu (Campus B) .
  • Ennyumba y'abagenyi eya Airlangga
  • Ekisaawe :
    1. Ekisaawe kya basketball
    2. Ennimiro ya Futsal
    3. Ekisaawe kya ttena